Politika Kohabitacija

Za ostale upotrebe, v. Kohabitacija.

Kohabitacija se od velike koalicije razlikuje po tome što nije posljedica koalicijskog sporazuma, nego rezultat redovnog, odnosno normalnog ustavno-političkog procesa u nekoj državi, odnosno izbora. Kohabitacija se također razlikuje od dvovlašća s obzirom da dvije strane temeljem ustava imaju relativno jasno definirane ovlasti koje priznaju jedna drugoj, te su prisiljene "živjeti zajedno" (latinski: cohabitatio).

Kohabitacija u pravilu nastaje u sistemima gdje izvršnu vlast manje-više jednakopravno dijele državni poglavar i šef vlade. U prošlosti je to najčešće bio slučaj u ustavnim monarhijama gdje je državni poglavar svoju vlast temeljio na tradiciji i nasljednom pravu, dok je šef vlade bio biran i odgovoran parlamentu. U današnjem svijetu je kohabitacija karakteristična za tzv. polupredsjednički sistem, odnosno polupredsjedničke republike, u kojima šef vlade svoj legitimitet vuče na temelju parlamentarne većine, dok je predsjednik republike izabran na neposrednim izborima od strane građana.

Kao klasični primjer kohabitacije se najčešće navodi Francuska u kojoj je od 1958. godine na snazi polupredsjednički sistem poznat kao Peta republika, te u kojoj postoji relativno oštra podjela na stranke ljevice i desnice. Dosad se u tri navrata dogodila situacija kada su predsjednik i premijer pripadali međusobno suprotstavljenim opcijama:

• Prva kohabitacija ili kohabitacija Mitterand - Chirac (1986 - 1988), koja je nastala kada je za vrijeme prvog mandata socijalističkog predsjednika Françoisa Mitteranda na parlamentarnim izborima pobijedila degolistička desnica na čelu s budućim premijerom Jacquesom Chiracom;
• Druga kohabitacija ili kohabitacija Mitterand - Balladur (1993 - 1995), koja je nastala kada je za drugog Mitterandovog mandata na parlamentarnim izborima pobijedila degolistička desnica na čelu sa budućim premijerom Edouardom Balladurom;
• Treća kohabitacija ili kohabitacija Chirac - Jospin (1997 - 2002), koja je nastala kada je za vrijeme prvog Chiracovog predsjedničkog mandata na parlamentarnim izborima pobijedila socijalistička ljevica na čelu sa budućim premijerom Lionelom Jospinom.

Nešto svježiji primjer predstavlja i Ukrajina nedugo nakon sloma tzv. narančaste koalicije kada je od 2006. do 2007. pro-zapadni predsjednik Viktor Juščenko bio prisiljen dijeliti vlast sa pro-ruskim premijerom Viktorom Janukovičem.

Iako su sve današnje države na prostoru bivše Jugoslavije po svom ustrojstvu parlamentarne, a ne polupredsjedničke republike, te se izraz kohabitacija ne može primijeniti u svom uobičajenom smislu, ponekad se koristi za situaciju koja postoji u Hrvatskoj od 2003. godine s obzirom da su se na mjestu predsjednika nalazile u uvjetnom smislu lijevo orijentirane ličnosti kao Stjepan Mesić i Ivo Josipović, dok su mjesto premijera držali desničari Ivo Sanader i Jadranka Kosor.

• (fr) Dossier sur la cohabitation sur le site de la Documentation française