Mađarska revolucija ili Mađarski ustanak 1956.
godine (mađarski: 1956-os forradalom ili felkelés) je bio ustanak mađarskog stanovništva protiv komunističkog režima tadašnje NR Mađarske i njenih sovjetskih pokrovitelja, koji je trajala u periodu od 23 oktobra do 10 novembra. Započeo je kao studentska demonstracija pred zgradom parlamenta u Budimpešti na kojemu su se tražile ekonomske i političke reforme; pokušaj komunističkih vlasti da ih silom uguše je izazvao burnu i jednako nasilno kontra-reakciju kada su na stranu demonstranata masovno počele prelaziti pripadnici, pa i cele jedinice mađarske vojske, a što je do 28. oktobra dovelo do praktičnog kolapsa komunističke vlade, koju je zamenila privremena vlada na čelu sa Imreom Nađem koji je proglasio neutralnost Mađarske i izlazak iz Varšavskog pakta. Ona, međutim, nije u bila u stanju organizirati i efikasnu odbranu kada je 4. novembra došlo do sovjetske vojne intervencije, te je otpor ustanika do 10. novembra slomljen. Sovjeti su instalirali novu prosovjetsku vladu na čelu sa Janošem Kadarom. U ustanku je poginulo nekoliko hiljada Mađara (civila i ustanika), te nekoliko stotina sovjetskih vojnika; nekoliko desetaka hiljada Mađara je zatvoreno, a preko 200.000 je izbeglo preko granice.
Mađarska revolucija 1956. | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Hladnog rata | |||||||||
Sovjetski tenk pokušava raskrčiti barikadu u Budimpešti, oktobar 1956. | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Sovjetski Savez ÁVH (mađarska Uprava državne bezbednosti) | Mađarski revolucionari | ||||||||
Komandanti i vođe | |||||||||
Nikita Hruščov Ivan Konjev | Imre Nagy Pál Maléter | ||||||||
Snage | |||||||||
31.550 trupa, 1130 tenkova | nepoznati broj vojnika, pripadnika milicije i naoružanih civila | ||||||||
Žrtve i gubici | |||||||||
(samo sovjetski gubici) 722 poginulih 1251 ranjenih | 2500 poginulih (proc.) 13.000 ranjenih (est.) | ||||||||
3000 poginulih civila |
Mađarska revolucija je predstavljala najozbiljniji udarac tadašnjoj sovjetskoj hegemoniji u Evropi, najspektakularniji pokušaj da se promeni politički poredak hlanoratovske Evrope kao i najveći oružani sukob na teritoriji Evrope u drugoj polovini 20. veka sve do raspada Jugoslavije 1990-ih. Iako su Sovjeti uspeli sačuvati kontrolu nad Mađarskom, događaji iz 1956. su imali značajne posledice za krajnji ishod hladnog rata, pre svega zato što je sovjetski režim u očima svetske javnosti predstavljen kao agresor te je izgubio potporu, čak i među zapadnim marksistima.
31. oktobra 1956. godine, za vreme Mađarske revolucije, Izrael, Velika Britanija i Francuska napali Egipat zbog nacionalizacije Sueckog kanala. NATO je bio paralizovan zbog rata u Egiptu: SAD su otvoreno osudile intervenciju i nisu zbog Mađarske bile spremne da rizikuju izbijanje trećeg svetskog rata.
Tito i sovjetski lider Hruščov su se tajno sreli na Brionima, 2. novembra 1956. Nakon diskusije koja je potrajala celu noć, jugoslovenski državni vrh se složio sa sovjetskom intervencijom u Mađarskoj. Prema jednoj od teorija, ključni faktor u ovoj Titovoj odluci bio je strah da se događaji u Mađarskoj u nekoj formi ne prenesu u Jugoslaviju.
U spomen na revoluciju 23. oktobra se danas u Mađarskoj slavi državni praznik.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Mađarska revolucija 1956, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.