Valle D'aosta

Valle d'Aosta graniči sa Francuskom na zapadu, Švicarskom na sjeveru i regijom Pijemont na jugu. Regija ima poseban autonomni status u Italiji i čini zasebnu pokrajinu Italije. Glavni grad regije je Aosta (francuski: Aoste).

 

Regija je svoje ime dobila po gradu Aosti, ovo je najmanja i najrjeđe naseljene talijanska regija.

• Površina : 3.262 km² na 100 km dužine i 65 km širine
• 14 pobočnih dolina
• 400 jezera, 210 glečera
• Nekoliko planinskih vrhova iznad 4000 m : Mont Blanc koji se nalazi u Francuskoj, Mont Rose, Cervin, Gran-Paradiso, Tête du Ruitor (3559 m).

Dolina Aosta je alpska dolina, najveći vrh regije je Gran-Paradiso (francuski: Grand Paradis, koji je u nacionalnom parku Gran-Paradiso, osnovan 1922. Veliko je središte za zimske sportove.

U regiji postoji više od 1000 zaselaka i 100 dvoraca. Regija Valle d'Aosta je podjeljena na 74 općine.

Ova stara rimska kolonija je prvo postala dio Burgundijskog Kraljevstva, pa dio Savoje, da bi se integrirala u Italiju 1860. U vremenu od 1800. do 1814. bila je dio Francuskog Carstva i imala je status arondismana u departmanu Doire.

Ova dolina se dugo vremena nalazila na važnom vojnom i trgovačkom području između Francuske, Švicarske i Italije. Aosta ili Mali Rim u Alpama je grad u kojem se nalaze vrlo očuvani važni spomenici njegove bogate historije, kao:

• nekropola Svetog Martina od Corléansa
• Augustov slavoluk pobjede
• Pretorijanska vrata (Porta Pretoria)
• Teatar koji mogao primiti 4 000 gledaoca.

Kroz dolinu je prolazila jedna od trasa Francigene kojom su nekad hodočasnici pješačili na svom putu prema Rimu.

Popis općina

Stanovnici regije sebe nazivaju "Valdôtains". Regija je dvojezična, francuski se koristi kao administrativni jezik, dok većina frankofonskog stanovništva govori arpitanski tj. Franco-Provençal. Taj se jezik prije široko koristio u ovom tzv. savojskom području, kao i u Juri i romanskom dijelu Švicarske. Danas je ovaj jezik poprilično ugrožen i Dolina Aoste ima najveći broj govornika ovog jezika. Lokalni dijalekt se naziva Valdôtain. Također u regiji postoji mali grad Gressoney čiji stanovnici govore jednim dijalektom njemačkog (Walser). 1900. godine, većini stanovništva regije (92%), francuski je bio materinji jezik. Za vrijeme Benita Mussolinija u regiji je provođena prisilna talijanizacija stanovništva, poslije rata se situacija ponešto popravlja. Danas se francoprovençalskim dijalektom služi većinom ruralno stanovništvo.

Glavne privredne aktivnosti ove regije su poljoprivreda i turizam. Među glavnim poljoprivrednim proizvodima su: sir, voće i vino. Od specifičnih oblika turizma, najizraženiji je seoski turizam.

Hotelijerstvo

U Dolini se nalazi više od 500 manjih hotela sa 3 ili 4 zvijezdice, koji su manji porodični hoteli.

Otvoren 1947. godine, "Grand Hôtel Billia" u Saint-Vincentu sadrži jedan od najmodernijih casina u Evropi (90 stolova za igre i 500 aparata), također sadrži i kongresni centar i kazalište gdje se održavaju brojni kulturni događaji, uključujući nagradu talijanske televizije za filmove.

Termalni izvori

Termalni izvori u Dolini Aoste su ponovno otkriveni u 18. vijeku (prije su bili poznati za vrijeme Rimljana). Za vrijeme trajanja Belle époque (1890-1914) privlačili su veliki broj posjetitelja.

 

Valle d'Aosta na Wikimedijinoj ostavi

• Službena stranica Doline Aoste
• Regionalno vijeće
• Stranica o jezicima u Dolini Aoste Arhivirano 2007-08-11 na Wayback Machine-u
• Webškola
• Karta regije Valle d'Aosta Arhivirano 2007-06-14 na Wayback Machine-u
• "Particularism" Arhivirano 2007-03-13 na Wayback Machine-u: Autonomija regije
• ItalianVisits.com: Valle D'Aosta