Bijelo More

U cjelosti pripada teritoriji Rusije, Republika Karelija. Površina mu je oko 95 000 km².

Bjelomorsko-baltičkim kanalom je povezan s Baltičkim morem.

Najveći zaljevi su Kandalakšanski, Oneški, Dvinski i Mezenski. Uz nekoliko manjih otoka najznačajniji su Solovetcki otoci. Prosječna dubina mora je 67 m dok je najveća dubina od 340 m izmjerena u Kandalakšanskom zaljevu. Temperatura Bijelog mora je vrlo niska. Vrlo brzi prijelaz između ljeta i zime odražava se i na toplinskim odnosima voda. Srednja temperatura u siječnju iznosi od -10 C° do -13° C dok su u srpnju temperature od 8 °C do 15 °C.

Petroglifi na Onjega jezeru i Bijelom moru
Svjetska baština – UNESCO
Rusija
Registriran:	2021.
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iii
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Pored Bijelog mora, u okrugu Belomorski, nalazi se jedno od najvećih nalazišta sa petroglifima u Evropi koji dokumentuju neolitsku kulturu u Fenoskandiji. Zajedno sa petroglifima na obalama Onjega jezera proglašeni su za svjetsku baštinu

Lokalitet sadrži 3.411 figura raspoređenih u 11 grupa. Petroglifi Bijelog mora uglavnom se sastoje od rezbarija koje prikazuju scene lova i jedrenja, uključujući njihovu pripadajuću opremu, kao i životinjske i ljudske otiske. Pokazuju značajne umjetničke kvalitete i svjedoče o stvaralaštvu kamenog doba. Petroglifi su povezani sa ostalim arheološkim nalazištima kao što su ostaci naselja i groblja.

U glavnom gradu Karelije, Petrozavodsku, nalazi se nacionalni muzej Karelije sa posebnim odjelom u kojem je kamenje sa originalnim potroglifima i opisom.