Amistad

Slučaj je 1841. godine došao čak do Vrhovnog suda SAD-a i tek tamo bio riješen.

U filmu su glavne uloge ostvarili Morgan Freeman, Nigel Hawthorne, Anthony Hopkins, Djimon Hounsou i Matthew McConaughey. Scenarij kojeg je napisao David Franzoni temeljen je na knjizi Mutiny on the Amistad: The Saga of a Slave Revolt and Its Impact on American Abolition, Law and Diplomacy objavljenoj 1987. godine autora povijesničara Howarda Jonesa.

Film Amistad dobio je uglavnom pozitivne kritike, ali je također bio i kritiziran zbog određenih povijesnih netočnosti. Nominiran je u četiri kategorije za prestižnu filmsku nagradu Oscar uključujući one za najboljeg sporednog glumca (Hopkins), najbolju fotografiju, najbolju originalnu glazbu i najbolju kostimografiju te za četiri nagrade Zlatni globus uključujući one za najbolji film (drama), najboljeg redatelja, najboljeg glavnog glumca u drami (Hounsou) i najboljeg sporednog glumca (Hopkins).

Amistad je ime broda za prijevoz robova koji 1839. godine iz Kube plovi prema Sjedinjenim Državama. Brod prevozi Afrikance otete iz države Sierra Leone, a koji su na Kubi prodani u ropstvo te okovani ukrcani na brod u potpalublje, poput tereta. Dok brod iz Kube plovi prema SAD-u, Cinqué - vođa Afrikanaca - predvodi pobunu koja završava njihovim preuzimanjem broda. Pobunjenici ostavljaju na životima dvojicu španjolskih navigatora koji bi im trebali pomoći da se brodom vrate na obale Afrike. Međutim, moreplovci ih prevare te putuju istočnom obalom SAD-a gdje ih uskoro zaustavlja brod američke mornarice te se 44 Afrikanaca ponovno nađe zarobljenima pod optužbom da se radi o odbjeglim robovima. U nepoznatoj zemlji i bez da znaju riječi engleskog jezika, čini se da su Afrikanci već unaprijed osuđeni na smrt zbog ubojstva vlastitih otmičara. Odvjetnik imena Baldwin kojeg su unajmili abolicionist Tappan i njegov pomoćnik Joadson odluči preuzeti njihov slučaj argumentirajući da su Afrikanci bili zarobljeni u Africi i prodani u ropstvo ilegalno te da su zbog toga oni zapravo slobodni građani druge zemlje, a nikako robovi. Uz pomoć Jamesa Coveyja, prevoditelja koji tečno govori jezik Mende i engleski, Baldwin uspijeva započeti komunikaciju sa Cinqueom. Sudac odluči u korist Afrikanaca, ali cijeli slučaj ubrzo završava na Vrhovnom sudu. U tom trenutku na scenu stupa bivši Predsjednik SAD-a John Quincy Adams koji nakon strastvenog i elokventnog govora pred sudom uspijeva (ponovno) osloboditi Afrikance kojima je nakon toga omogućen povratak u njihovu domovinu.

Umirovljeni sudac Vrhovnog suda Harry Blackmun također se pojavljuje u filmu kao sudac Joseph Story.

 

Glumica i redateljica Debbie Allen naišla je na nekoliko knjiga u vezi pobune na brodu La Amistad te je predložila ideju o filmskoj adaptaciji kompaniji HBO films koja je na istu pristala. Kasnije je isti projekt prezentirala i kompaniji DreamWorks SKG koja je također pristala snimiti film. Steven Spielberg koji je u to vrijeme želio snimiti umjetnički film nakon što je iste godine završio s produkcijom filma Izgubljeni svijet: Jurski park zainteresirao se za režiju za kompaniju DreamWorks čiji je bio jedan od osnivača. Spielberg nije bio prvi izbor za režiju filma Amistad budući njegov raniji film s uglavnom Afroameričkim likovima Boja purpura nije bio dobro prihvaćen od strane Afroameričke zajednice.

Scene eksterijera i interijera čija se radnja događa na sudu snimljene su u Marble Houseu te kasnije premještene u studio Sonalyst. Uvodna sekvenca filma snimljena je u studijima kompanije Universal. Produkcija se nakon toga preselila u Puerto Rico gdje su snimljene scene čija se radnja odvija u Africi, uključujući i scene s robovlasničkom utvrdom.

Spielberg je rijetko bio prisutan tijekom postprodukcije zbog njegove tadašnje obveze snimanja još jednog filma za kompaniju DreamWorks - Spašavanje vojnika Ryana.

Mnogi akademici uključujući i profesora sa sveučilišta Columbia Erica Fonera kritizirali su film Amistad zbog historijskih netočnosti i krivog opisa kompletnog slučaja Amistad kao "prekretnicu" u američkoj perspektivi na robovlasništvo. Foner je napisao:

Slučaj Amistad zapravo se vrtio oko trgovine robovima na Atlantiku - koja je međunarodnim sporazumima do 1840. godine bila zabranjena - i on kao takav nije imao nikakvog utjecaja na robovlasničko pitanje u Americi. Iako se to danas čini potpuno neshvatljivim, u 19. stoljeću savršeno je bilo moguće osuđivati importaciju robova iz Afrike, a istovremeno braniti robovlasnički sustav i naprednu robovlasničku trgovinu koja se odvijala unutar granica SAD-a.

Problemi Amistada idu puno dublje od anakronizama poput tadašnjeg Predsjednika Martina Van Burena koji je prikazan kako svoju ponovnu kampanju za izbor vodi na vlakovima (1840. godine kandidati nisu niti išli u kampanje) ili činjenice da su ljudi već tada govorili o nadolazećem građanskom ratu koji će se dogoditi tek za dvadeset godina.

Još neke od historijskih netočnosti uključuju i sljedeće:

• Unatoč tome što film sugerira, stvarna odluka Vrhovnog suda ukinula je prethodne dekrete o tome da se Afrikanci trebaju vratiti u Afriku; oni su oslobođeni, ali američka vlada ih nije mogla sama vratiti u Afriku budući su oni na američko tlo došli kao slobodni ljudi.
• Filmska verzija Adamsovog govora pred Vrhovnim sudom te odluka koju čita sudac Joseph Story nemaju gotovo nikakve sličnosti s puno dužim historijskim verzijama; čak nisu niti dobri sažeci tih govora.

 

Kritike

Film Amistad dobio je uglavnom pozitivne ocjene filmskih kritičara. Na popularnoj internetskoj stranici Rotten Tomatoes koja se bavi sakupljanjem filmskih kritika film ima 75% pozitivnih ocjena na temelju 61 zaprimljene kritike uz prosječnu ocjenu 6.9/10 i komentar: "Iskren bez pretjeranog propovijedanja, film Amistad bavi se važnom pričom uz senzibilitet i upijajuću vještinu."

Susan Wloszczyna iz USA Today sažela je osjećaje mnogih kritičara kada je napisala sljedeće: "Što se Spielberga tiče, film Amistad - dijelom misterija, dijelom akcijski triler, dijelom sudska drama pa čak dijelom i komedija o kulturnim različitostima - nalazi se negdje na granici između zabrinjavajućeg licirizma Schindlerove liste i književne izvještačenosti Boje purpura." Roger Ebert je filmu dao tri od četiri zvjezdice uz opasku:

Amistad je poput Spielbergove Schindlerove liste film o tome kako dobri ljudi pokušavaju raditi na što realističniji način unutar zlog sistema kako bi poštedjeli njegove žrtve. Schindlerova lista je bolji film zbog toga što prikazuje riskantnu obmanu, dok se Amistad bavi potragom za istinom koja će, čak i da bude pronađena, biti mala utjeha milijunima robova. Kao rezultat toga, film nema emotivni naboj Spielbergovog ranijeg filma - ili čak onog kojeg ima Boja purpura, još jedan njegov film koji me ganuo do suza. Ono što je najvrijednije u Amistadu je način na koji predstavlja Afričke karaktere koje ostali filmovi često pretvore u bezlične žrtve."

Box-office

Film Amistad na kino blagajnama u SAD-u utržio je 44 229 441 dolara, a u prvom vikendu prikazivanja 10. prosinca 1997. godine zauzeo je peto mjesto.

Nagrade i nominacije

Oscar

Film Amistad imao je četiri nominacije za prestižnu filmsku nagradu Oscar, ali nije osvojio niti jednu.

• Najbolji sporedni glumac - Anthony Hopkins
• Najbolja kamera - Janusz Kaminski
• Najbolja kostimografija - Ruth E. Carter
• Najbolja originalna glazba - John Williams

Zlatni globus

Film Amistad imao je četiri nominacije za filmsku nagradu Zlatni globus, ali nije osvojio niti jednu.

• Najbolji film (drama)
• Najbolji redatelj - Steven Spielberg
• Najbolji glumac (drama) - Djimon Hounsou
• Najbolji sporedni glumac - Anthony Hopkins