Solomonski Otoci ↓f1 ili Salomonski Otoci država su u Melaneziji na jugozapadu Tihoga oceana, istočno od Papue Nove Gvineje.
Član su Commonwealtha, a britanski kralji formalni je vladar, kojeg zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta. Glavni grad je Honiara na otoku Guadalcanal.
Salomonovi Otoci Salomonski Otoci Solomon Islands | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna God Save Our Solomon Islands | |||||
Položaj Solomonskih Otoka u Oceaniji | |||||
Glavni grad | Honiara | ||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- Kralj | Karlo III. generalni guverner David Vunagi | ||||
- Predsjednik Vlade | Manasseh Sogavare | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. srpnja 1978. | ||||
Površina | 140. po veličini | ||||
- ukupno | 28.450 km2 | ||||
- % vode | 3,2 % | ||||
Stanovništvo | 160. po veličini | ||||
- ukupno (2004) | 470.000 | ||||
- gustoća | 17/km2 | ||||
Valuta | salomonskootočni dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | +677 | ||||
Vremenska zona | UTC +11 | ||||
Internetski nastavak | .sb |
Otoke je otkrio španolski moreplovac Mendana de Negra u 16. stoljeću. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884., a Britanci južni dio otočja 1893. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borba. Od 1945. su područje pod skrbi UN-a pod australskom upravom, 1976. su dobili široku samoupravu, a 1978. proglašena nezavisnost. Od 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga pod vodstvom Australije i Novog Zelanda.
Salomonski Otoci su otočna država u Tihom oceanu, koja se nalazi istočno od Papue Nove Gvineje. Površina države je 28.896 km², dok najveći otok Guadalcanal ima površinu od 5.302 km² Otoci imaju tropsku klimu, dnevna temperatura je obično od 25 do 32 stupnja °C, a noćna od 13 do 15 °C. Od travnja do listopada je suha sezona, a od studenog do ožujka kišna sezona monsuna.
Stanovništvo Salomonskih Otoka sastoji se od različitih etničkih, kulturnih, vjerskih i jezičnih skupina.
Salomonski Otoci imaju 584,578 stanovnika po procjeni iz 2012. godine. Oko 94,5 % stanovnika su Melanežani, 3 % Polinežani, 1,2 % Mikronežani, a ostale čine male europske i kineske zajednice. Postoji oko 120 jezika. Engleski je službeni jezik, ali govori ga samo između 1 i 2 % stanovništva. Lingua franca je Pijin.
Oko 92 % stanovništva Salomonskih Otoka su pripadnici neke od kršćanskih crkava: anglikanci 35%; rimokatolici 19 %; Sjevernomorska evangelistička crkva 17 %; metodisti 11 %; i advenstisti 10 %. Računa se da oko 5 % stanovništva, pretežno oni koji pripadaju zajednici Kwaio s otoka Malaita, prakticira animističke religije. Religiozne skupine koje zajedno čine manje od 5 % stanovništva uključuju i muslimansku zajednicu Ahmadija. i druge muslimane, bahaiste, Jehovine svjedoke, Mormone, moonijevce ali i indijanske crkve koje su se otcjepile od vodećih kršćanskih denominacija.
Salomonski Otoci su podijeljeni u devet provincija. Glavni grad države Honiara na otoku Guadalcanalu ima poseban status.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Solomonski Otoci, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.