Jezici U Europi

Drugi po redu slijede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine.

Od priznatih jezika Europe njihov broj po državama iznosi: Albanija (7; ukupno 7), Andora (3; ukupno 5), Austrija (9; ukupno 20), Belgija (10; ukupno 29), Bjelorusija (2; ukupno 11), Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8), Bugarska (11; ukupno 16), Crna Gora (4; ukupno 4), Češka (10; ukupno 20), Danska (7; ukupno 13), Estonija (2; ukupno 18), Finska (12; ukupno 23), Francuska (23; ukupno 62), Gibraltar (2; ukupno 3), Grčka (14; ukupno 24), Hrvatska (7; ukupno 22), Irska (5; ukupno 5), Island (2; ukupno 2), Italija (33; ukupno 42), Latvija (5; ukupno 13), Lihtenštajn (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), Luksemburg (3; ukupno 6), Mađarska (9; ukupno 17), Makedonija (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), Moldavija (5; ukupno 13), Nizozemska (15; ukupno 38), Norveška (10; ukupno 20), Njemačka (27; ukupno 69), Poljska (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), Rumunjska (15; ukupno 23), Rusija (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), Slovačka (10; ukupno 13), Slovenija (4; ukupno 10), Srbija (14; ukupno 21), Španjolska (14; ukupnoo 21), Švedska (12; ukupno 30), Švicarska (12; ukupno 26), Turska (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56), Ukrajina (13; ukupno 42), Vatikan (1; ukupno 1).

Mongolski jezici

• kalmički

Turkijski jezici

Ogurski jezici

• čuvaški

Oguski jezici

• azerski
• gagauski
• turski

Kipčački jezici

• krimski tatarski
• karačajsko-balkarski
• karaimski
• kazaški
• kumički
• nogajski
• tatarski
• urumski

Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.

Ugrofinski jezici su potporodica uraskih jezika.

• estonski
• finski
• mađarski
• hantski
• ingrijski
• karelski
• komski
• livonski
• mansijski
• marijski
• mordvinski
• permski
• saamski jezici:

• inarijskosaamski
• kildinskosaamski
• lulejskosaamski
• sjevernosaamski
• pitejskosaamski
• skoltskosaamski
• južnosaamski
• terskosaamski
• umejskosaamski

• udmurtski
• vepski
• võro
• vodski

Sjeverozapadni kavkaski jezici

• abazinski
• abhaski
• adigejski
• kabardinski

Sjeveroistočni kavkaski jezici

• avarski
• bacbijski
• čečenski
• darginski
• inguški
• lakski
• lezgijski
• tabasaranski
• cezijski
• udi

To je semitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Europske unije.

• gruzijski
• lazijski
• mingrelski
• svanski

Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva indoeuropski prajezik.

Albanski

Baltički jezici

• kuronski
• latgalijski
• latvijski
• litvanski
• staropruski (izumro)
• žemaitski (po nekima je narječje litvanskog)

Keltski jezici

Britonski

• kornijski – oživljen
• kumbrijski – izumro
• bretonski
• velški

Gaelski

• irski
• manski
• škotski gaelski

Germanski jezici

Sjevernogermanski jezici

• zapadni (otočni) skandinavijski
  • islandski
  • ferojski
  • norn (izumro)
• istočni (kontinentalni) skandinavijski
  • danski
  • norveški (Norveški Bokmål)
  • švedski

Zapadnogermanski jezici

• visokonjemački jezici
  • standardni njemački jezik (Hochdeutsch)
  • srednjonjemački jezici
    • istočni srednjonjemački jezici
    • Zapadnosrednjonjemački jezici
      • luksemburški
  • gornjonjemački jezici
    • alemanski
      • alzaški jezik
    • Bavarsko-austrijski jezici
      • hutteritski (tirolski)
    • jidiš
• donjofranački jezici
  • afrikaans
  • nizozemski
    • limburški
• Donjonjemački jezici ili niskonjemački
  • zapadni donjonjemački
  • istočni donjonjemački jezici
    • plautdietsch (mennonitski donjonjemački)
• anglo-frizijski jezici
  • frizijski
    • zapadnofrizijski
    • saterlandski frizijski (istočni frizijski)
    • sjevernofrizijski
  • anglijski jezici
    • engleski
    • škotski (scots)
    • zapadnoindijski engleski
    • yola (izumro u 19. stoljeću)
    • tok pisin
    • hiberno-engleski
    • shelta (pomješan s irskim)

istočnogermanski jezici

• gotski (izumro)
• burgundijski (extinct)
• krimski gotski (izumro u 19. stoljeću])
• lombardijski (izumro)
• vandalski (izumro)

Grčki

Italički jezici

• latinski

Romanski jezici

Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog Carstva.

Iberoromanski jezici i dijalekti

• aragonski
• asturski
  • mirandski
• katalonski
  • istočni katalonski
    • alguerški
    • balearski
    • središnji katalonski
    • sjeverni katalonski
  • zapadni katalonski
    • sjeverozapadni katalonski
    • valencijski
• fala
• galicijski
  • eonavijski (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog)
• ladino
• mozarapski (izumro)
• portugalski
• portuñol
• španjolski jezik
  • estramadurski jezik
  • aljama

Galoromanski jezici

• frankoprovansalski
• langue d'oïl
  • burgundijski
  • champenois
  • Franc-Comtois
  • francuski
    • belgijski francuski
    • švicarski francuski
  • gallo
  • lorrain
  • normanski
    • jèrriais
    • dgèrnésiais
  • pikardijski
  • Poitevin-Saintongeais
  • valonski
• okcitanski
  • gaskonjski
    • Aranese
  • Auvergnat
  • Languedocien
  • Limousin
  • provansalski
    • šuadit (judeo-provansalski) (izumro 1977)

Zapadnoitalski jezici

• korzikanski
• dalmatski
  • istriotski
• talijanski
  • emilijano-romanjolo
  • judeotalijanski
  • ligurski
    • monegaški
  • lombardski
  • napuljski
  • pijemontski
• sardinski jezici
  • kampidanski
  • galurski
  • logudorski
  • sasarski
• sicilijanski
• venecijanski

Retoromanski jezici

• furlanski
• ladinski
• romanš

Istočnoromanski jezici

• rumunjski (dako-rumunjski)
• makedorumunjski jezik
• istrorumunjski
• meglenski

Slavenski jezici

Zapadnoslavenski jezici

• češki
• kašupski
• poljski
• polapski (izumro)
• pomeranijski (izumro)
• slovinački
• lužičkosrpski
  • donjolužičkosrpski
  • gornjolužičkosrpski

Istočnoslavenski jezici

• bjeloruski
• ruski
• rusinski
  • karpatski rusinski (rutenijski)
  • panonsko rusinski (rusnački)
• ukrajinski

Južnoslavenski jezici

• bugarski
• crnogorski
• hrvatski
• staroslavenski
• makedonski
• bošnjački
• srpski
• slovenski

Povijest pisama

Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000. – 1700. pr. Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr. Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane: gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. (U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)

Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (od 3. do 17. st.).

Jezici po europskim državama :

1. Albanija (7; ukupno 7): gegijski jezik (1,800.000; 2007.), toskijski jezik (2,900.000; 1989.), vlaški romski (60.000; 1991), makedorumunjski (10.000; Salminen 1993), srpski (točnije crnogorski koji još nije priznat; 297.000; 2007).), makedonski (150.000), grčki (60.000; 1989)
2. Andora (3; ukupno 5): katalonski (31.000; 1990.), francuski (2400; 1986.), španjolski (24.600; 1986.).
3. Austrija (9; ukupno 20),
4. Belgija (10; ukupno 29),
5. Bjelorusija (2; ukupno 11),
6. Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8),
7. Bugarska (11; ukupno 16),
8. Crna Gora (4; ukupno 4),
9. Češka (10; ukupno 20),
10. Danska (7; ukupno 13),
11. Estonija (2; ukupno 18),
12. Finska (12; ukupno 23),
13. Francuska (23; ukupno 62),
14. Gibraltar (2; ukupno 3),
15. Grčka (14; ukupno 24),
16. Hrvatska (7; ukupno 22),
17. Irska (5; ukupno 5),
18. Island (2; ukupno 2),
19. Italija (33; ukupno 42),
20. Kosovo (albanski, srpski, crnogorski, turski, hrvatski, romski)
21. Latvija (5; ukupno 13),
22. Lihtenštajn (3; ukupno 4),
23. Litva (4; ukupno 12),
24. Luksemburg (3; ukupno 6),
25. Mađarska (9; ukupno 17),
26. Makedonija (9; ukupno 10),
27. Malta (4; ukupno 4),
28. Moldavija (5; ukupno 13),
29. Nizozemska (15; ukupno 38),
30. Norveška (10; ukupno 20),
31. Njemačka (27; ukupno 69),
32. Poljska (14; ukupno 20),
33. Portugal (8; ukupno 9),
34. Rumunjska (15; ukupno 23),
35. Rusija (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123),
36. San Marino (2; ukupno 2),
37. Slovačka (10; ukupno 13),
38. Slovenija (4; ukupno 10),
39. Srbija (14; ukupno 21),
40. Španjolska (14; ukupnoo 21),
41. Švedska (12; ukupno 30),
42. Švicarska (12; ukupno 26),
43. Turska (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45),
44. Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56),
45. Ukrajina (13; ukupno 42),
46. Vatikan (1; ukupno 1): talijanski; jedan je izumro: latinski.