Kamerun: Država na zapadu Afrike

Republika Kamerun République du Cameroun; Republic of Cameroon
Zastava	Grb
	Himna: "Chant de Ralliement" ;
	Položaj na karti
Glavni grad	Yaoundé;
Službeni jezik	francuski i engleski
Državno uređenje
• Predsjednik	Paul Biya
• Predsjednik vlade	Joseph Dion Ngute
Zakonodavstvo
Nezavisnost	Od Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva 1. januara 1960.
Površina
• Ukupno	475.440 km2 (52.)
• Vode (%)	1,3
Stanovništvo
• Ukupno	15.746.179 (60.)
• Gustoća	34/km2
Valuta	CFA franak (100 centima)
Vremenska zona	UTC +1
Pozivni broj	237
Internetska domena	.cm

IGraniči sa Nigerijom na zapadu; Čadom na sjeveroistoku; Centralnoafričkom Republikom na istoku, i Ekvatorijalnom Gvinejom, Gabonom, i Republikom Kongo na jugu.

Obalna linija Kameruna leži na zavoju rijeke Bonny, odnosno dijelu Gvinejskog zaliva i Atlantskog okeana.

Kamerun se naziva "Afrika u malom", zbog svoje geološke i kulturne raznolikosti. Prirodna obilježja uključuju plaže, pustinje, planine, tropske kišne šume, i savane. Najviša tačka je planina Kamerun (Cameroon), na jugozapadu. Najveći gradovi su Douala, Yaoundé, i Garoua.

U Kamerunu živi preko 200 različitih lingvističkih grupa. Zemlja je dobro poznata po svojim izvornim muzičkim stilovima, posebno "makossa" i "bikutsi", kao i svom uspješnom nogometnom timu.

Engleski i francuski su službeni jezici.

Rani naseljenici ove teritorije su bili pripadnici Sao civilizacije oko jezera Čad, kao i Baka lovci-skupljači u jugoistočnim prašumama.

Pripadnici Fulani vojske su osnovali Emirat Adamawa na sjeveru, u 19. vijeku, i različite etničke grupe na zapadu i sjeverozapadu sun osnovale moćne područja kojima upravljaju poglavice. Kamerun je postao njemačka kolonija 1884. godine.

Glavni grad je Yaounde. Površina države je 476 000 km², ima 15 mil stanovnika. Reljef je planinski, najviši vrh Kamerun ima visinu 4070 m. Klima je tropska vlažna a na jugu ekvatorijalna, najkišovitije mjesto u Africi.

Etimologija

Izvorno, Kamerun je bio egzonim koji su Portugalci dali rijeci Wouri, koju su nazvali Rio dos Camarões - "rijeka škampa" ili "škampska rijeka", misleći na tada obilne kamerunske škampe. Danas ime zemlje na portugalskom ostaje Camarões.

Historija

Otkrili su ga Portugalci u 15. vijeku. Do Prvog svjetskog rata bio je njemačka kolonija kada su sjeverni dio okupirale britanske snage iz Nigerije, a ostatak kolonije francuske snage iz Srednjeg Konga. Do 1958. godine Kamerun je bio mandatno područje Ujedinjenih nacija dato na upravljanje Francuskoj i Velikoj Birtaniji. Godine 1960. francuski dio stiče nezavisnost, a godinu poslije, nakon referenduma, južni dio britanskog Kameruna pridružuje se Federalnoj republici Kamerun, a sjeverni dio Republici Nigeriji.

Vlada

Političke podjele

Geografija

Privreda

Stanovništvo

Kultura

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Cameroun na Wiki Commonsu.

Commons ima datoteke na temu: Kamerun

WikiAtlas ima mape na temu: Kamerun

Službeni sajt Predsjednika Kameruna
Kamerun na CIA World Factbook
Kamerun na BBC News
Kamerun na "International Futures"

This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Kamerun, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.