Köppenova Klasifikacija Klime

Prvi put je publikovana 1884., a značajno mijenjana 1918. i 1936. godine. Bitna važnost pri određivanju tipova klime ima godišnji hod klimatskih elemenata. U niskim geografskim širinama važna je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, a u višim geografskim širinama najvažnija je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca. Vegetacija je pokazatelj klime nekog kraja.

Prema Köppenu postoji pet klimatskih razreda:

• A - klime = tropske kišne klime; srednja temperatura svih mjeseci je jednaka ili viša od 18 °C
• B - klime = suhe klime; temperaturne granice nisu određene, nego se određuju kombinacijom temperature i padavina
• C - klime = umjereno tople kišne klime; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3 °C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C
• D - klime = borealne ili snježno – šumske klime; srednja temperautra najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C
• E - klime = snježne klime; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je jednaka ili manja od 10 °C

Svaki od navedenih klimatskih razreda, osim razreda E, dijeli se u podgrupe dodavanjem drugog slova kojim se označava stepen vlažnosti.

1. klime A :
   1. f - najsuhlji mjesec ima prosječno >= 60 mm padavina, pa nema sušnog perioda
   2. s – sušni period je ljeti
   3. w – sušni period je zimi ; najmanje mjesec dana, odnosno najsuši zimski mjesec ima <= 60 mm padavina

1. klime B :
   1. S – stepske klime
   2. W – pustinjske klime

=> razgraničenje između pustinjskih i stepskih klima zavisi od godišnje količine padavina i srednjoj godišnjoj temperaturi

1. klime C i D :
   1. f – padavine više-manje raspoređene tokom cijele godine, pa nema sušnog perioda
   2. w – sušni period je zimi, najsuši mjesec ima <= 1/10 padavina od najkišovitijeg mjeseca u toplom dijelu godine
   3. s – sušni period je ljeti; najsuši mjesec ima prosječno <= 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca

Prema temperaturi dalje se dodaju slova za klime B, C, D :

1. klime B :
   1. h – vruće; srednja godišnja temperatura >= 18 °C
   2. k – hladno; srednja godišnja temperatura <= 18 °C, ali je srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca > 18 °C
   3. k’ – hladno, samo je i srednja temperatura najtoplijeg mjeseca <18 °C

1. klime C :
   1. a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >=22 °C
   2. b – toplo ljeto; temp. najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C, ali najmanje 4 mjeseca ljeto ima srednju temperaturu>= 10 °C
   3. c – svježe ljeto; samo 1 –4 mjeseca ima srednja temperatura >=10 °C, ali najhladniji mjesec nema srednju temperaturu nižu od -3 °C

1. klime D :
   1. a – vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca >22 °C
   2. b – toplo ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C
   3. c – svježe ljeto; samo 1 – 4 mjeseca ima srednju temperaturu >= 10 °C

=> uvijek je za a, b, c srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od -3 °C (ali ne niža od -38 °C)

1. 1. d – vrlo hladna zima; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od – 38 °C

1. klime E :
   1. ET – klima tundre; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je između 0 °C i 10 °C
   2. EF – klima vječnog mraza; srednja temperaturanajtoplijeg mjeseca jadnaka ili niža od 0 °C tj. sve srednje mjesečne temperature su negativne

11 glavnih klimatskih tipova :

• Af – prašumska klima
• Aw – savanska klima
• Bw – pustinjska klima
• Bs – stepska klima
• Cf – umjereno topla vlažna klima
• Cs – sredozemna ili mediteranska klima
• Cw – sinijska klima
• Df – vlažna borealna klima
• Dw – suha borealna klima
• ET – klima tundre
• EF – klima vječnog mraza

Klime B i D pretežno su kontinentalne. Klime A, C, D su klime drveća.

Utjecaj kopna na klasifikaciju očituje se u:

• skretanju granica pojedinih klimatskih tipova (vidljivo u izolinijama)
• staničnoj raspodjeli područja nekih klimatskih tipova (B)
• klime D uopće ne postoje na maritimnoj južnoj hemisferi u višim geografskim širinama