Brod

Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamcima. Za razliku od splavova, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi. Nakon 15. vijeka, novi usjevi koji su dolazili iz i u Ameriku preko evropskih pomoraca značajno su doprinijeli rastu svjetske populacije. Brodski transport je odgovoran za najveći dio svjetske trgovine.

Od 2016. godine, bilo je više od 49.000 trgovačkih brodova, ukupno gotovo 1,8 milijardi tona težine. Od ovih 28% su bili tankeri za naftu, 43% brodovi za rasuti teret, a 13% kontejnerski brodovi.

 

Brodovi su obično veći od čamaca, ali ne postoji univerzalno prihvaćena razlika između njih. Brodovi općenito mogu ostati na moru duže od čamaca. Pravna definicija broda iz indijske sudske prakse je brod koji prevozi robu morem. Uobičajena ideja je da brod može nositi čamac, ali ne i obrnuto. Brod će vjerovatno imati dodijeljenu posadu s punim radnim vremenom. Opće pravilo američke mornarice je da se brodovi naginju prema vanjskoj strani oštrog zavoja, dok se čamci naginju prema unutra zbog relativne lokacije centra mase u odnosu na centar uzgona. Američko i britansko pomorsko pravo iz 19. stoljeća razlikovalo je "plovila" od ostalih plovnih objekata; brodovi i čamci spadaju u jednu pravnu kategoriju, dok se otvoreni čamci i splavi ne smatraju plovilima.

Naročito u Doba jedrenjaka, riječ brod mogla bi se općenito odnositi na pomorsko plovilo ili posebno na jedrenjak s punom opremom s tri ili više jarbola.

Neka velika plovila se tradicionalno nazivaju čamcima, posebno podmornicama. Drugi uključuju teretne brodove, riječne brodove i trajekte na Velikim jezerima, koji mogu biti dizajnirani za rad na unutrašnjim ili zaštićenim obalnim vodama.

U većini pomorskih tradicija brodovi imaju pojedinačna imena, a moderni brodovi mogu pripadati klasi brodova koja se često naziva po svom prvom brodu.

Brodsko zagađenje je zagađenje zraka i vode brodskim transportom. To je problem koji se ubrzava kako se trgovina sve više globalizira, što predstavlja sve veću prijetnju svjetskim okeanima i plovnim putevima kako se globalizacija nastavlja. Očekuje se da će se "promet brodova ka i iz Sjedinjenih Država udvostručiti do 2020." Zbog povećanog prometa u okeanskim lukama, zagađenje s brodova također direktno utiče na obalna područja. Proizvedeno zagađenje utiče na biodiverzitet, klimu, hranu i zdravlje ljudi. Međutim, o stepenu do kojeg ljudi zagađuju i kako to utiče na svijet vode se velike debate i vruća je međunarodna tema posljednjih 30 godina.

Izljevanje nafte

Izlivanje nafte ima razorne posljedice po životnu sredinu. Sirova nafta sadrži policiklične aromatične ugljovodonike (PAH) koje je vrlo teško očistiti, a zadržavaju godinama u sedimentu i morskom okruženju. Morske vrste koje su stalno izložene PAH-ima mogu pokazati probleme u razvoju, podložnost bolestima i abnormalne reproduktivne cikluse. Zbog same količine prevezene nafte, moderni tankeri za naftu moraju se smatrati prijetnjom za okolinu. Tanker može prevoziti 2 miliona barela (318.000 m3) sirove nafte, ili 84.000.000 američkih galona (318.000.000 L) . Ovo je više od šest puta više od količine prosute u nadaleko poznatom incidentu Exxon Valdez. U ovom izljevanju, brod se nasukao i ispustio 10.800.000 američkih galona (40.880.000 L) nafte u okean u martu 1989. godine. Uprkos naporima naučnika, menadžera i volontera, oko 400.000 ptica i ugroman broj riba je uginulo.

• Trajekt
• Ratna mornarica
• Jedrenje
• Jedrenjak
• Svemirska letjelica
• Željeznički trajekt