Aleksandrija (arapski: اسكندرية) je drugi grad po veličini i drugo metropolitansko područje u Egiptu nakon Kaira a koji se prostire duž 32 km dugog područja uz obalu Sredozemnog mora, u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Aleksandrija je najveća luka u Egiptu preko koje se obavlja oko 80% egipatskog uvoza i izvoza. Važno je turističko središte i važan industrijski centar zbog plinovoda i naftovoda koji vode iz Sueca. Grad je osnovan oko malog grada 331. p.n.e. od strane Aleksandra Velikog. Postao je važan centar helenske civilizacije i ostao glavni grad helenskog Ptolomejskog kraljevstva i rimskog i bizantijskog Egiptu skoro 1000 godina, sve do muslimanskog osvajanja Egipta 641. godine kada je novi glavni grad osnovan u Fustatu (kasnije apsorbovan u grad Kairo). Antička Aleksandrija je najpoznatija po svjetioniku na Farosu, jednom od sedam čuda antičkog svijeta, svojoj velikoj biblioteci (najveći u antičkom svijetu, sada zamijenjena modernom bibliotekom).
Aleksandrija الإسكندرية | |
---|---|
Metropola | |
Smijer kazaljke na satu od vrha: Most Stanley, Palača Montaza, Corniche, Biblioteka Alexandrina, Džamija El-Mursi Abul Abbas, Qaitbay citadel | |
Lokacija u Egiptu | |
Koordinate: 31°12′0″N 29°55′0″E / 31.20000°N 29.91667°E | |
Država | Egipat |
Guvernorat | Aleksandrija |
Vlada | |
• Guverner | Abd El Aziz Konsowa El Ghoury |
Površina | |
• Ukupno | 2.679 km2 |
Nadmorska visina | 5 m |
Stanovništvo (oktobar 2018) | |
• Ukupno | 5.200.000 |
• Gustoća | 1.941,02 /km2 |
Vremenska zona | EST (UTC+2) |
Poštanski broj | 21500 |
Pozivni broj | (+20) 3 |
Veb-sajt | alexandria |
Od kraja 19. vijeka, Aleksandrija je postala glavni centar međunarodnog brodarstva i jedan od najznačajnijih trgovačkih centara u svijetu, zahvaljujući jednostavnoj kopnenoj vezi između Sredozemnog i Crvenog more, i unosnoj trgovini egipatskog pamuka. Aleksandrija je bila drugi najmoćniji grad antičkog svijeta nakon Rima.
Grad Aleksandriju je osnovao Aleksandar Veliki u aprilu 331. godine p.n.e. Glavni Aleksandrov arhitekt, Dinocrates, je projektovao ovaj grad koji je prema Aleksandrovoj zamisli trebao zamijeniti grad Naucratis kao helenistički centar Egipta te biti veza između Grčke i bogate doline Nila. Aleksandar je osnovao više gradova sa ovim imenom u Iranu i na granici sa Indijom, a egipatska Aleksandrija je bila najznačajnija od svih njih.
Istočno od Aleksandrije u davna vremena bila je močvara i nekoliko ostrva. Egipatski grad, Rhakotis je također postojao na obali. On je nastavio postojati kao egipatska četvrt Aleksandrije. Nekoliko mjeseci nakon osnivanja grada, Aleksandar je napustio Egipat i nikad se više nije vratio u svoj grad. Nakon Aleksandrove odlaska, njegov namjesnik, Cleomenes, nastavio je sa širenjem grada. Poslije svoje rane smrti Aleksandar je sahranjen u mauzoleju u Aleksandriji. Naslijedivši trgovinu srušenog Tira i postavši središte nove trgovine između Evrope i Arabije i Indije na istoku, grad je kontinuirano rastao i za manje od jedne generacije postao je veći od Kartage. Za stoljeće svog postojanja, Aleksandrija je postala najveći grad na svijetu, a nekoliko stoljeća kasnije, bio je drugi grad poslije Rima. Postao je glavni grad grčkog Egipta, s Grcima koji su dolazili u grad iz različitih područja.
Arhitekta Sostrat iz Knida je u periodu između 300. i 279. p.n.e. na ulazu u aleksandrijsku luku sagradio svjetionik na poluostrvu Faros. Taj svjetionik se ubrajao u Sedam svjetskih čuda starog svijeta. U gradu je izgrađena i Aleksandrijska biblioteka, koja je sa oko 700.000 pisanih rolni u to doba bila najbogatija biblioteka na svijetu. Zahvaljujući velikoj biblioteci i svojoj veličini, Aleksandrija je bila i centar filozofsko-naučne Aleksandrijske škole iz koje su kasnije potekli mnogi naučnici, između ostalih, Ptolemej, Euklid i dr.
Aleksandrija nije bila samo središte helenizma, već i grad sa najbrojnijom židovskom zajednicom u svijetu. Ovdje je napisana Septuaginta, grčka verzija jevrejske biblije.
Commons ima datoteke na temu: Aleksandrija |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Aleksandrija, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.