Àwọn èsì àwárí fún
Dá ojúewé "Benin+Oruko" sí orí wiki yìí! Wo àwọn èsì ìṣewárí tí a rí.
egbe oloselupupo ti n waye. "Benin" gege bi oruko re ko ni ohunkohun se pelu Ilẹ̀ọba Benin tabi Ilu Benin ni Naijiria. Oruko re tele je Dahomey (Dan-ejo... |
apa won, ti Àgbájọ Káríayé fún Ìṣọ̀págun te jade. Oruko re gangan ni Awon amioro fun ikosile awon oruko orile-ede ati ipin apa won - Apa kinni: Awon amioro... |
. Etikun Oko Ẹru yi jẹ oruko Adayeba ti a ti lo tẹ̀lẹri fun apa Etikun iwọ oorun ni Agbegbe Bight ti Biafra ati Bight ti Benin to wa ni arin odo Volta... |
166 ni 2005) ni oluilu orile-ede São Tomé ati Príncipe be sini ohun ni ilu totobijulo nibe. Oruko re wa lati ede Portugi fun Apostoli "Thomas Mimo".... |
je ikan ninu awon ile ìjoba Afrika tí ò tobi julo ni itan aye. Oruko re wá lati oruko awon eya eniyan to siwaju nibe, eyun awon Songhai. Oluilu re wa... |
iwoorun Afrika. Awon orile-ede mefa loyi ka: Mali ni ariwa, Niger ni ilaorun, Benin ni guusuilaorun, Togo ati Ghana ni guusu, ati Côte d'Ivoire ni guusuiwoorun... |
apaariwa aloworo de apaguusu alaworo. Afri ni oruko awon eniyan ti won gbe ni Ariwa Afrika leba Carthage. Oruko awon wonyi je siso mo "afar" ti awon Finiki... |
lopojulo ninu awon ede ibatan Atlántíkì-Kóngò, pelu awon sistemu ikosoto oro-oruko to wopo ninu awon ede àwọn èdè Atlántíkì-Kóngò. Wolf, Paul Polydoor de (1971)... |
ile ọba wọnyi ni Fon, ilẹ ọba Kingdom of Dahomey ti o ti di orílẹ̀-èdè Benin loni. Àdàkọ:Yoruba people Itan ilẹ Ọba Ọyọ bẹrẹ lati ori olupilẹṣẹ rẹ ti... |
Àdàkọ:Infobox roadOpopona marose Agbadarigi je oruko ibile kan ti won fi n pe ona marose naa ninu Trans–West African Coastal Highway. Titi marose naa... |
Yunifasiti ilu Ibadan. A bi Ogunseye ni ojo karun un osu kejila odun 1926 ni ilu Benin, orile-ede Nàìjíríà. Omo Ipinle Ogun ni awon obi re. O je egbon agba fun... |