Zlatni šakal (lat.
Canidae). Zlatni šakal je najraširenija vrsta šakala na svijetu, dijeli se na 13 podvrsta. Jedna podvrsta, evropsko-maloazijski šakal (Canis a. moreoticus) autohtona je na Balkanu. Na Balkanu je raširen u cijeloj Dalmaciji i priobalju sve do Istre, također se pojavljuju u istočnoj Slavoniji i Baranji kao dio oporavljene populacije iz Mađarske.
Zlatni šakal | |
---|---|
Zlatni šakal | |
Status zaštite | |
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Carnivora |
Porodica: | Canidae |
Rod: | Canis |
Vrsta: | Canis aureus |
Stanište zlatnog šakala |
Zlatni šakal (Canis aureus) je srednje velika vrsta iz porodice Canidae koja nastanjuje sjevernu i sjevernoistočnu Afriku, jugoistočnu i centralnu Evropu (do Austrije i Mađarske , Malu Aziju i Bliski Istok, te jugoistočnu Aziju.
Na listi ugroženih životinja svrstan je među skupinu male zabrinutosti, zbog velikog područja na kojem živi, a koje sadrži dijelove s optimalnim uvjetima zaklona i hrane ,
Vrlo je prilagodljiva vrsta koja se hrani raznom vrstom hrane, a i živi u različitim klimatskim uvjetima, od afričkih savana, planina Kavkaza do šuma Indije. Najveći je od svih šakala i jedini je pripadnik porodice koji živi van Afrike. Dijeli se na 13 podvrsta. Premda se često svrstava s ostalim šakalima (crnoleđi šakal i prugasti šakal) genetska istraživanja su pokazala da je zlatni šakal rodbinski bliži sivom vuku i kojotu . Genetski dokazi se poklapaju s formom lubanje koja također više sliči rečenom dvojcu nego ostalim šakalima.
Zlatni šakal se ponekad spominje u folkloru i mitologiji s određenim simpatijama. U indijskim pričama opisuje se kao lukavac, a u staroegipatskoj mitologiji ima glavnu ulogu u balzamiranju kao Anubis, bog mrtvih.
Nekada se smatralo da je zlatni šakal predak nekih psećih pasmina, danas je to odbačeno, premda se u iznimnom slučaju može pariti s domaćim psima. Novi autori navode da je zlatni šakal doprinio razvoju staroegipatskog lovačkog psa.
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Zlatni šakal | |
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zlatni šakal | |
Wikivrste imaju podatke o: Zlatni šakal |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Zlatni šakal, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.