Schwyz

Većina stanovnika su katolici i govore njemački.

Schwyz
Panorama grada sa planine Mythen
Koordinate: 47°1′N 8°39′E / 47.017°N 8.650°E / 47.017; 8.650
Država	Švicarska
kanton	Schwyz
Vlast
- Gemeindepräsident	Xaver Schuler
Površina
- Ukupna	53.2 km²
Visina	516
Stanovništvo (2017.)
- Grad	15,000
- Gustoća	282.1 stan / km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	6430
Pozivni broj	041
Karta
Schwyz class=notpageimage| Pozicija Schwyza u Švicarskoj

Schwyz leži u podnožju planine Grosser Mythen (1.899 m), istočno od Luzerna i svega 5 km sjeveroistočno od Brunnena, svoje luke na Lucernskom jezeru.

Historija Schwyza usko je vezana uz osnivanje Stare Švicarske Konfederacije. Prvi put je dokumentiran 972. pod imenom Suittes. Ostatci merovingška crkve iz 8. vijeka, kao i pronađene alemanske grobnice pokazuju da je mjesto bilo puno starije, i na početku se zvalo u početku zvala Ze Kilchgassen. Po lokalnoj legendi taj kraj naselila su dva alemanske brata Suit i Sven, na kraju je prevladao Suit.

Razorni požar 1642. uništio je Schwyz gotovo u potpunosti, preostalo je svega nekoliko kuća, među inima i "Betlehem" koja je danas najstarija. Nakon tog je podignut u baroknom stilu, i takva je danas jezgra Schwyza.

 

Od znamenitost Schwyz ima baroknu crkvu sv. Martina (1769.-74.), gotičku kapelu Kerchel, drevni samostan sv. Petra (rekonstruiran u 17. vijeku), kantonalni historijski muzej, gradsku vijećnicu (1642. - 45.) i nekoliko aristokratskih kuća podignutih od 16 do 17. vijeka.

Zbog svoje blage klime Schwyz je ljeti popularno ljetovalište, polazna točka brojnih planinara, a posjećen je i zimi zbog obližnjih skijališta; Ibergeregg, Holzegg i Stoos.

Grad je od 1936 do 1992. bio sjedište Švicarskog saveznog arhiva (Bundesbriefarchiv), danas je to muzej u kom se čuva povelja Stare Švicarske Konfederacije iz 1291.

Schwyz je i industrijski grad u kom se proizvode poznati džepni nožići (Victorinox AG) i čokolada (Max Felchlin AG).