Limož je grad u Francuskoj.
Nalazi se u regiji Nova Akvitanija u departmanu Gornja Vijena. Poznat je po porcelanu, hrastovim bačvama, koje se koriste za proizvodnju konjaka. Ima 137.502 stanovnika, a sa urbanim područjem 247.944.
Limoges | |
---|---|
Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | Francuska |
Region | Nova Akvitanija |
Departman | Haute-Vienne |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2011-01-01) | 137,758 |
Aglomeracija | 282.876 |
Gustina stanovništva | 1778,67 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 45°50′07″N 1°15′45″E / 45.8353°N 1.2625°E |
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
Nadmorska visina | 209–431 m |
Površina | 77.45 km² |
Pre dolaska Rimljana tu su živeli Gali. Glavni grad jednoga galskoga plemena nalazio se u tom području. Rimljani su osnovali grad Augustoritum oko 10. pne. Osnivanje grada je bilo povezano sa reorganizacijama, koje je sprovodio car Oktavijan Avgust, tako da je po njemu grad i dobio ime. Rimski grad je imao veliki amfiteatar dimenzija 136 sa 115 metara, teatar, forum, banje i nekoliko svetilišta. Hram posvećen Veneri, Dijani, Minervi i Jupiteru smešten je blizu današnje katedrale. Grad je bio tipični rimski planski uređen grad u obliku kvadrata sa dve glavne ulice, koje seku centar. Imao je senat i vlastitu valutu. Limož je primio hrišćanstvo od svetoga Marcijala, koji je došao u grad oko 250. U trećem veku Limož je bio napušten zbog germanske invazije.
Stanovništvo se nakon toga naseljavalo na sigurnijem utvrđenu mestu u centru današnjega Limoža. Opatija svetoga Marcijala se gradila u 9. veku. U 11. veku Limož postaje umetnički centar zahvaljujući opatiji svetoga Marcijala i njenoj bogatoj biblioteci. Tu se razvila i značajna škola srednjovekovne muzičke kompozicije. U 13. veku centralni Limož se sastojao od dva različita utvrđena naselja:
Limož je 1370. za vreme Stogodišnjega rata okupirao engleski prestolonaslednik Edward Crni Princ. Tada je pobio 3.000 građana.
Grad i zamak su ujedinjeni 1792. u jedinstveni grad pod imenom Limož. Za vreme Francuske revolucije masa je uništila nekoliko crkvenih objekata. Uništili su i opatiju svetoga Marcijala. U gradu se počela razvijati industrija porcelana zbog prisustva kaolinita u tome području. Mnogo stanovništva je bilo zaposleno zahvaljujući industriji porculana. U 19. veku u Limožu se mnogo gradilo. Posebno se rušio i ponovo izgrađivao gradski centar, koji je smatran nehigijenskim i gnezdom prostitucije. Izbijao je čitav niz pobuna u Limožu, 1830., 1848. i 1905. Prvi sindikat francuske konfederacija radnika osnovan je 1895. u Limožu.
Blizu Limoža je 1771. otkriveno ležište kaolina, stene sa finom belom glinom, koja se koristi za proizvodnju porcelana. U Limožu se razvila keramička industrija, a limoški porcelan je postao čuven u 19. veku.
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 1999. | 2006. | 2011. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
118.576 | 132.935 | 143.725 | 140.400 | 133.464 | 133.968 | 136.539 | 137.758 |
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Limoges, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.