Gorzów Wielkopolski

Gorzów Wielkopolski se prostire na ušću rijeke Kłodawke u Wartu.

Od Poznańa je udaljen 135 km sjeverozapadno, 110 km sjeverno od partnerske Zielone Góre i pedesetak km od Odre i njemačke granice.

 

 

Za vladavine prvih poljskih monarha iz Dinastije Pjastovića na terenu današnjeg grada postojalo je malo trgovište i zamak. Pjastovići su vladali tim krajem sve do sredine 13. vijeka, kad ga je Przemysl I dao markgrofovima Brandenburga kao miraz svoje kćeri Konstance koja se udala za Konrada sina markgrofa Johanna I. Branderburžani su na tom mjestu 1257. osnovali grad Landisberch Nova.

Landisberch (kasniji Landsberg) bio je jedan od prvih gradova koji se smjestio u donjem toku rijeke Warte. Njegov položaj na raskršću riječnih i kopnenih transportnih pravaca, pružio mu je povoljne uvjete za razvoj, pa je ubrzo postao važno trgovište i zanatski centar. Tokom 14. i 15. vijeka prosperirao je kao trgovište i sajamski grad, ponajviše radi trgovine žitaricama koje su kupovali Poljaci.

Rijeke su ga učinile bogatim, ali su mu donjele i brojne nevolje sa poplavama. U svojoj 750 godina dugoj historiji, grad je puno puta stradao od požara, ratova i epidemija kuge. Husiti su ga opsjedali 1433., desetak godina 16. vijeka trpio je švedsku okupaciju, stradao je i za Tridesetogodišnjeg rata (1618.-48), a i za Sedmogodišnjeg rata.

Zlatni period grada trajao je od Proljeća naroda do Prvog svjetskog rata, tad se Landsberg proširio izvan srednjovjekovnih bedema, pa su po predgrađima podignute brojne tvornice i kuće.

Tad su izgrađene ceste i željezničke pruge prema drugim gradovima, a razbuktao se i parobrodski transport na Warti, pa je to pridonijelo prosperitetu grada.

Landsberg je najviše stradao za Drugog svjetskog rata, prvo od jedinica Wehrmachta, koje su razrušile oba mosta preko Warte prilikom povlačanje prema Kostrzynu, a nakon tog i od nadiruće Crvene armije koja je razorila historijski centar grada.

Ali je od 30. januara 1945. dotadašnji njemački Landsberg postao poljski Gorzów. Grad se brzo oporavio pa je već sredinom 1960-ih u njemu živjelo 50 000 stanovnika, više nego prije rata. Krajem 1960-ih Gorzów je doživio svoj drugi građevinski boom, tako da je 1975. postao administrativni centar vojvodstva. Ubrzo nakon tog već 1979. imao je 100 000 stanovnika.

Pored katedrale turisti ga posjećuju i zbog Internacionalnog festivala romske narodne muzike.

Današnji Gorzów je grad prehrambene, drvne i tekstilne industrije i brojnih građevinskih poduzeća.

• Christa Wolf (1566-1625), književnik