Damani

Izgledom podsećaju na manje glodare ili zečeve, a nastanjuju različita staništa.

Damani
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Infrarazred:	Eutheria
Nadred:	Afrotheria
Red:	Hyracoidea

Damani su malih dimenzija i približno dostižu veličinu zeca. Dužina tijela se kreće između 30 i 60 cm. Imaju kratke ekstremitete, na prednjim nogama 4 prsta sa spljoštenim noktima nalik na kopito, a na zadnjim 3 prsta od kojih je jedan s kandžom. Od zuba, nedostaju im očnjaci umesto kojih postoji kratka dijastema. Zubna formula damana je:

Od najranijeg perioda rasprostranjeni su samo u Africi, duž Crvenog mora na Afričkom i Azijskom kontinentu – Arabijsko poluostrvo. Hyracoidea neseljavaju različita staništa. Neki žive na stijenama, drugi u krošnji drveća, a postoje oni koji naseljavaju stepe. Na stijenama se uglavnom zavlače u šupljine, dok u stepama često naseljavaju prazne termitnjake. Hrane se biljnom hranom, lišćem, zeljastim biljem i sl., ali jedu i insekte i njihove larve.

Damani su na različite načine prilagođeni staništima koje neseljavaju. Zubima (kutnjacima) melju i sitne hranu. Imaju složen želudac i simbiotske bakterije koje im pomažu pri varenju. Bubrezi imaju sposobnost da zadržavaju vodu, što im omogućava da prežive sušne uslove. Na nogama imaju gumene jastučiće sa mnogobrojnim žlijezdama, a to im pomaže pri kretanju preko stijena.

Žive u grupama ili porodicama od nekoliko jedinki, koje predvodi mužjak. Mužjak aktivno brani teritoriju koju zajednica naseljava. Ženka nosi mlade 7 do 8 mjeseci, a koti oko 4 mladunca, koji su polno zreli nakon 16 – 17 mjeseci. Mlađi mužjaci većinom žive solitarno, van područja koje kontroliše stariji mužjak, a pare se samo sa mlađim ženkama.

Damani su se izdvojili kao grupa pre više od 40 miliona godina (tokom ranog Eocena), i tokom dugog vremenskog perioda su bili najbrojniji sisari herbivori u Africi. Najveće vrste su bile veličine konja, a najmanje veličine miša. Tokom Miocena dešava se radijacija šupljorogih goveda (Bovidae) i damani kompetitivno bivaju isključeni, oterani u prethodno marginalne ekološke niše. I pored toga, red ostaje bogat vrstama i široko rasprostranjen u Africi, Aziji i Evropi sve do kraja Pliocena.

Analize filogenetskog srodstva damana sa ostalim rodovima sisara daju dvojake rezultate. Prema jednom evolucionom scenariju, damani su najsrodniji surlašima (mamutima i slonovima), sa kojima dele pojedine karakteristike: postojanje noktiju, dobro razvijeno čulo sluha, kao i male kljove. Prema drugom scenariju, damani su sestrinska grupa kladi koja obuhvata redove surlaša, sirena i izumrlih Embrithopoda i Desmostylia. Celokupna ova grupa anzvana je Subungulata.

Red damana obuhvata 2 familije, od kojih je samo jedna (Procaviidae) savremena, sa 3 roda i 4 vrste:

• Dendrohyrax arboreus
• Dendrohyrax dorsalis
• Heterohyrax brucei
• Procavia capensis

• Pliohyracidae
  • Geniohyinae
    • Seggeurius
    • Geniohyus
  • Saghatheriinae
    • Microhyrax
    • Meroehyrax
    • Selenohyrax
    • Bunohyrax
    • Pachyhyrax
    • Megalohyrax
    • Saghatherium
    • Thyrohyrax
  • Titanohyracinae
    • Antilohyrax
    • Titanohyrax
  • Pliohyracinae
    • Sogdohyrax
    • Kvabebihyrax
    • Prohyrax
    • Parapliohyrax
    • Pliohyrax
    • Postschizotherium
• Procaviidae
  • Procaviinae
    • Gigantohyrax
    • Procavia (Rock hyrax)
      • Procavia antigua
      • Procavia transvaalensis