Događaji
- Gaj Julije Cezar Oktavijan postaje rimski konzul po četvrti put, pri čemu je kolega Marko Licinije Kras Div.
- proljeće — Antonijev građanski rat: Oktavijan svoju vojsku preko Dardanela i Male Azije vodi u Siriju, gdje mu dotadašnji Antonijev saveznik Herod Veliki daje zavjet odanosti i nudi hiljade svojih vojnika.
- ljeto — Antonijev građanski rat: Oktavijanov general Gaj Kornelije Gal se iskrcava u Kireni i zauzima Paretonij. Na to Marko Antonije reagira stavivši grad pod opsadu.
- Antonijev građanski rat: Antonije povlači svojih 7 legija u Egipat nakon što je čuo da je istočni egipatski grad Peluzij otvorio kapije Oktavijanu i predao se bez otpora.
- 1.8. — Oktavijan ulazi u Aleksandriju čime je Drevni Egipat faktički anektiran Rimskoj Republici. Antonije vrši samoubistvo, čime je okončan posljednji od građanskih ratova Rimske Republike.
- Kleopatra evakuira svoj dvor i riznicu u grad Bereniku na zapadnoj obali Crvenog mora, ali dalji bijeg zaustavlja nabatejski kralj Malh koji je iznenada iz pustinje napao egipatske brodove. Kleopatra se vraća u Aleksandriju gdje će izvršiti samoubistvo kako Oktavijanu ne bi pala živa u ruke.
- Kleopatra vrši samoubistvo (30.8.? ), a ubrzo nakon toga je njen sin Ptolemej XV Cezarion po Oktavijanovom naređenju pogubljen. Time nakon nepuna tri vijeka završava vladavina Ptolemejske dinastije, a s uspostavom Oktavijanove, odnosno rimske vlasti, drevni Egipat poslije više od tri milenijuma prestaje postojati kao samostalni politički subjekt.
- Oktavijan preuzima Kleopatrino blago čuvano u mauzoleju Izdinog hrama; njime plaća svoje legionare-veterane i kupuje zemlju u Italiji na kojima će ih nastaniti.
- Oktavijan odlučuje poštediti život troje Kleopatrine i Antonijeve djece - Aleksandra Heliosa, Kleopatre Selen i Ptolemeja Filadelfa - prvo da bi ih paradirao kao dio svog trijumfa, a potom povjerio svojoj sestri Oktaviji, koja će ih odgojiti kao vlastitu djecu.
- Kinezi počinju koristiti tačke (lu che), prema navodima Knjige kasnijeg Hana, koji je izum pripisala Bao Xuanu, cenzoru dinastije Han
Rođenja
Smrti
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article 30. pne., which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.