| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol,atomski broj | Živa, Hg, 80 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | IIB, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 13579,04 kg/m3, 1,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | srebrnobela | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 200,59 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 150 (171) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | 149 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | 155 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Xe]4f145d106s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 32, 18, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni broj | 2, 1 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | srednje bazni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | - | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | tečno | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 234,32 K (-38,78 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 629,88 K (356,73 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 14,09×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 59,229 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 2,295 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 2×10-4 Pa (234 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | 1407 m/s (293,15K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,00 (Pauling) 1,44 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 140 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 1,04×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 8,34 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 1007,1 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 1810 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 3300 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4400 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
Živa (Hg, latinski - hydragyrum, Turski - civa) - je prelazni metal.
Živa je zastupljena u zemljinoj kori u količini od 0,05 ppm (eng. parts per million). Najvažniji minerali žive su:
Živa rastvara metale (izuzetak su: gvožđe, platina, volfram i molibden). Poseduje veliku isparljivost - pri temperaturi od 20oC u vazduhu se nalazi 14 mg Hg m-3 u stanju dinamičke ravnoteže. Prag bezbednosti žive u vazduhu iznosi 0,05 mg Hg m-3 vazduha, zato prosuta živa pretstavlja potencionalnu opasnost od trovanja.
Živa se koristi za punjenje termometara, barometara, manometara... Velike količine žive se koriste za dobijanje srebra i zlata i za produkciju eksplozivnih materjala. Jedinjenja žive takođe imaju veliku primenu:
Ako živa dospe u vodenu sredinu, mikroorganizmi je prerađuju tako da nastaje metaloorgansko jedinjenje koje se rastvara u mastima.
Mnoge tragične događaje su izazvala baš organska jedinjenja žive na primer u Japanu, Gvatemali, Iraku, Pakistanu. Svi ti slučajevi su bili izazvani korišćenjem namirnica koje su bile zatrovane živom. U Iraku je 1971-1972 pomrlo preko 3000 ljudi zbog korišćenja pšenice koja je u sebi sadržala fenilžive. Unošenje alkalnih jedinjenja žive u ljudski organizam živa pomoću krvotoka dolazi do moždanih ćelija onemogućavajući mozgu doliv krvi i izazivajući poremećaje u nervnom sistemu. Katjoni živeHg2+ i Hg22+ imaju različite osobine. Katjon Hg22+ pripada I grupi katjona, a katjon Hg2+ II.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Živa, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.