Çatalhöyük

To je vjerojatno najveće i najsofistiranije neolitsko nalazište ikada pronađeno. Nalazi se na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine.

Otkriven je 1958, a istraživan između 1961 i 1965. Istraživanja su utvrdila 18 neprekidnih nivoa (stratuma) građenja. Utvrđeno je da je bio centar napredne civilizacije u neolitskom periodu. U njemu je živjelo 5000-7000 stanovnika.

Çatalhöyük se nalazi na području koje nadvisuje pšenična polja u Konyjiskoj ravnici, jugoistočno od današnjeg turskog grada Konya, oko 140 km od dvovršnog vulkana Hasan Dağ. Istočno naselje tvori brežuljak koji je narastao oko 20 m iznad tla od vremena posljenjih neolitskih stanovnika. Također postoji manje naselje na zapadu te bizantsko naselje nekoliko stotina metara na istoku. Naselje na prahistorijskom brežuljku je napušteno prije početka brončanog doba. Kanal rijeke Çarsamba je nekoć tekao između dva brežuljka, te je naselje bilo sagrađeno na aluvijalnoj glini koja je vjerojatno pogodovala ranoj poljoprivredi. Osim njega,u najstarija paleolitska naselja spadaju i Jerihon u Palestini te Qalat-Jarmo u Mezopotamiji.

Kuće

Çatalhöyük je bilo isključivo stambeno naselje, bez javnih zgrada, mada je svrha nekih prostorija ostala nejasna. Kuće su bile grupisane u vidu saća (lavirint) i nije bilo staza ili ulica. Pristup je bio preko otvora na plafonu i vrata sa strane, opremljenih merdevinama i stepenicama. Krovovi su bile ulice, a na njima su se odvijale razne aktivnosti. Tavanice su bile i ventilacioni prostor za izlaz dima iz prizemlja. U kasnijem periodu na njima su se gradile zajedničke pećnice. Vremenom su se kuće obnavljale ili rušile, a na istim temeljima su građene nove. Tipična kuća je imala dvije sobe za svakodnevne aktivnosti. Bile su ukrašene skulpturama, najčešće ženske glave i crtežima.

Umjetnost

Živopisni murali i brojne figurine nađene su na vanjskim i unutrašnjim zidovima po cijelom naselju. Mada u naselju nisu identifikovani hramovi, brojne gravure, murali i figurine, sugerišu da su stanovnici imali religiju prepunu simbola. Njihov povećani broj u pojedinim prostorijama su znak da je ta prostorija bila mjesto okupljanja.

Brojne slike prikazuju životinje, dok su glave, pogotovo govečeta, bile na zidovima. Jedna slika naselja sa brdom u pozadini se naziva i prvom mapom u historiji, mada neki smatraju da je to prikaz leoparda sa geometrijskim motivima.

U prvim iskopavanjima pronađeno je oko 200 figurina, među njima i ona koja predstavlja Majku božiju. Tada se zaključilo da je tadašnje društvo bilo matrijarhat. Do danas je iskopano oko 2000 figurina, od kojih samo 5% predstavlja ženski lik. To je navelo posljednjeg istraživača Hodera da smatra kako nema indicija da se govori o matrijarhatu ili o patrijarhatu. Četal Hejuk je, po njemu, bio društvo potpune socijalne ravnopravnosti.

Ekonomija

Čatal Hejuk je bio društvo socijalne jednakosti, jer su sve kuće bile istih obilježja i na približno isti način opremljene. Nijedna ne podsjeća na kuću vladara ili vjerskog poglavara, kao što će se kasnije u historiji pojaviti. Nedavna istraživanja otkrivaju mala socijalna obilježja, bazirana na rodu, sa muškarcem i ženom koji primaju istu hranu, što je jednako paleolitskim kulturama. Djeca se uče domaćim ritualima, kako se grade i uređuju kuće, izrađuju kućne potrebštine i kako se stvaraju umjetnine.

U gornjim nivoima nalazišta se vidi da su stanovnici ovladili znanjima iz agrokulture i pripitomljavanja životinja, pogovo govečeta. Lov i ribolov su i dalje važan izvor hrane za stanovništvo. Počela je i proizvodnja keramičkog posuđa i upotreba oksidijana, vulkanskog stakla. Evidentno je da Čatal Hejuk bio prvo rudarsko i mjesto gdje se topio metal.

Nepostojanje društvene hijerarhije i ekonomske nejednakosti navelo je historičara Murray Bookchin-a da ovo mjesto nazove ranim primjerom komunizma.

• Bik (mitologija)
• Stara evropska kultura
• Neolitska revolucija

• Balter, Michael (2005). The Goddess and the Bull: Catalhoyuk, An Archaeological Journey to the Dawn of Civilization. New York: Free Press. ISBN 0-7432-4360-9. (A highly condensed version was published in Smithsonian Magazine, May 2005.)
• Hodder, Ian, editor. On the Surface: Çatalhöyük 1993-95. Cambridge: McDonald Institute for Archaeological Research and British Institute of Archaeology at Ankara, 1996. ISBN 0-9519420-3-4.
• Hodder, Ian. Women and Men at Çatalhöyük. Scientific American Magazine, January 2004, (update V15:1, 2005 - see www.sciam.com).
• Mellaart, James. Catal Huyuk: A Neolithic Town in Anatolia. New York: McGraw-Hill Book Company, 1967.
• Pearson and Connor. The Dorak Affair. New York, Atheneum, 1968.

 

Çatalhöyük na Wikimedijinoj ostavi

• Çatalhöyük – Excavations of a Neolithic Anatolian Höyük
• The First Cities: Why Settle Down? The Mystery of Communities