Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Osnovana je 26. svibnja 1990. u Sarajevu, a prvi predsjednik bio joj je Alija Izetbegović. S HDZ-om BiH i SDS-om bila je nositelj demokratskih promjena, ali i stranka koja je bila nositelj bošnjačke politike tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Stranka demokratske akcije | |
---|---|
Predsjednik | Bakir Izetbegović |
Glavni tajnik | Halid Genjac |
Potpredsjednici | Fadil NovalićEdin RamićMuamer ZukićHaris ZahiragićAida ObućaRamiz SalkićŠerif Špago Mirsad ZaimovićMirsad Mujić |
Predsjednik Glavnog odbora | Safet Softić |
Osnivač | Alija Izetbegović |
Osnovana | 26. svibnja 1990. |
Sjedište | Mehmeda Spahe 14, Sarajevo |
Država djelovanja | Bosna i Hercegovina |
Sestrinska stranka | SDA SandžakaSDA HrvatskeSDA Sjeverne MakedonijeSDA Kosova |
Podmladak | Asocijacija mladih SDA |
Ideologija | centralizamislamizamnacionalizam unitarizam |
Politički položaj | desni centar |
Zastupnički dom BiH | 8 / 42 |
Dom naroda BiH | 2 / 15 |
Zastupnički dom FBiH | 26 / 98 |
Dom naroda FBiH | 15 / 80 |
Službene boje | zelena |
Službena stranica |
SDA danas predstavlja najutjecajniju i najbrojniju političku stranku među Bošnjacima. Trenutačni predsjednik stranke je Bakir Izetbegović.
Stranku su 26. svibnja 1990. godine osnovali Alija Izetbegović, Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić. Bila je prva nacionalna stranka Bošnjaka nakon što je 1945. godine zabranjeno višestranačje. Stranka je osnovana u Sarajevu, a jedan od osnivača bio je i pjevač Safet Isović.
Nakon pada komunizma stranka je na prvim izborima u BiH postigla priličan uspjeh. Danas je među najjačim političkim strankama Bošnjaka u Bosni i Hercegovini, a ima svoje ogranke u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji (Sandžak).
Alija Izetbegović za svog nasljednika na mjestu predsjednika stranke imenovao je Sulejmana Tihića 2001. S njegovim imenovanjem u stranci je počeo proces sekularizacije. Tihić, koji nije bio pripadnik islamističkog pokreta, našao se na udaru istih, koji su držali vodeća mjesta u stranci. Tihićevo imenovanje trebalo je označavati početak reformi i sekularizacije stranke, no to je umanjilo moć islamista u SDA.
Podjele u stranci naročito su se izrazile tijekom procesa ustavnih reformi, u svibnju 2005., kada je trebao biti održan Kongres SDA. Islamisti su radili da umanje Tihićevu moć i da na čelo stranke izaberu Bakira Izetbegovića, sina Alije Izetbegovića. No, vremenom je Bakir odlučio ne natjecati se te je podržao Tihića. No islamisti na čelnim mjestima ostali su nezadovoljni umanjenim utjecajem te Tihićevim umjerenim stavom prema ustavnim reformama. Tihić je na Kongresu izjavio da od SDA želi napraviti multietičku stranku, te se udaljiti od nacionalističkih stranaka.
izbori | kandidat | broj glasova | % | ishod |
---|---|---|---|---|
1996. | Alija Izetbegović | 730 592 | 80,00% | pobjednik |
1998. | 511 541 | 86.80% | pobjednik | |
2002. | Sulejman Tihić | 192 661 | 37,29% | pobjednik |
2006. | 153 683 | 27,53% | drugoplasirani | |
2010. | Bakir Izetbegović | 162 831 | 34,86% | pobjednik |
2014. | 247 235 | 32,87% | pobjednik | |
2018. | Šefik Džaferović | 212 581 | 36.61% | pobjednik |
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Stranka demokratske akcije, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.