Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.
Smatra se da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.
Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite ribosome i vlastitu kružnu DNK, koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju binarnim diobama već postojećih plastida u stanici. Plastidska DNK nije povezana s histonima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine. Unutarnji dio plastida ispunjen je stromom. Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 kilobaza plastoma.
Svaki tip plastida u ovisnosti od potreba stanice i vanjskih faktora može prijeći (direfencirati i rediferencirati) u neki drugi tip mijenjajući svoju unutarnju membransku građu.
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Plastid, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.