Gaziantep

Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.

Pripada među deset najvećih gradova u Turskoj.

Gaziantep
Osnovni podaci
Pokrajina Gaziantep
Stanovništvo
 - ukupno

603,434 (metropolitansko područje 2,069,364) (2019.)
Površina 7.642 km²
Gustoća stanovništva 212/km²
Koordinate 37°04′N 37°23′E / 37.067°N 37.383°E / 37.067; 37.383
Poštanski broj 27 000
Pozivni broj (+90) 342 ili 343
Gradonačelnik Fatma Şahin
Službena stranica www.gaziantep.gov.tr
Karta
Karta grada Gaziantep

Gaziantep je smješten na strateški izuzetno važnom položaju, u neposrednoj blizini drevnih trgovačkih putova.

Povijest

Nedavna arheološka istraživanja kad su otkriveni ulomci keramike iz početka 4. tisućljeća pr. Kr. ukazuju na to, da on jedan od najstarijih gradova na svijetu.

Tijekom srednjega vijeka grad je bio poznat pod imenom – Hamtap, važna utvrda na putu za Siriju. Turci Seldžuci zauzeli su Hamtap 1183. godine.

Gaziantep 
Gaziantep

Nakon njih grad je često prelazio u ruke različitih gospodara. Tako su se izmjenjivale turkmenske i arapske dinastije. Grad su zauzeli Mongoli i Timur dok konačno početkom 16. stoljeća nisu zavladali Osmanlije i uključili ga u svoje carstvo.

Osmanlije su mu promijenili ime u Ajintab (arapski: Aynṭāb: Dobar ivor) i vladali njime sve do kraja Prvog svjetskog rata kada su ga 1919. okupirale britanskih okupacijskih snaga. Nakon njih grad je bio dio francuske okupacijske zone sve do 1921. Upravo u tom razdoblju, Gaziantep je postao središte turskih nacionalista i otpora europskim okupacijskim snagama. Upravo zbog toga je prvi predsjednik Turske republike Kemal Atatürk preimenovao grad u novo ime – Gaziantep jer gazi na turskom znači prvak islama, nakon što je grad vraćen pod tursku upravu 1922.

Gaziantep je industrijsko središte toga dijela Turske (tepisi, prehrambena industrija). Okolica je bogat poljoprivredni kraj, poznatog po vinima, halvama, baklavama, pekmezima, pistaciji, anisu, duhanu i stočarstvu. Međunarodna zračna luka Gaziantep Oğuzeli (IATA: GZT, ICAO: LTAJ), izgrađena je 1976. oko 20 km od središta grada.

Gaziantep je grad orijentalnog šarma, pun lijepo građenih kamenih kuća, bezistana i dobro popločenih (kaldrma. Okolica je puna bujnih vrtova, vinograda i maslinika.

Najimpresivniji povijesni spomenik Gaziantepa, su ostatci tvrđave na brdu iznad grada, koju je sagradio bizantski car Justinijan I. (vladao 527.565.). U gradu ima velik broj džamija izgrađenih od 11. do 16. stoljeća. Nekadašnja srednjovjekovna medresa preuređena je u arheološki muzej, koji je poznat po velikoj zbirci hetitskih pečata.

Gradski partneri

Gradski partneri Gaziantepa su:

Izvori

Vanjske poveznice

Gaziantep 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Gaziantep

Gaziantep  Vodič: Gaziantep na Wikivoyageu

Tags:

Gaziantep PovijestGaziantep Gradski partneriGaziantep IzvoriGaziantep Vanjske povezniceGaziantep

🔥 Trending searches on Wiki Hrvatski:

BelgijaAgnosticizamPantovčakJagodaBosna i HercegovinaDušikMichael SchumacherRimEuropsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.BubamareSocijaldemokratska partija HrvatskeRodbinski naziviDržavna cesta D8Kolinda Grabar-KitarovićKBC ZagrebSvjetsko prvenstvo u nogometuLud, zbunjen, normalanNarodEuropski parlamentAntigonaKBC Sestre milosrdniceIvo SanaderUEFA Liga prvakaČetniciLijepa naša domovinoDavor ŠukerRuđer BoškovićElektrična strujaGestalt terapijaSankt-PeterburgPjesničke slikeDaytonski sporazumHrvatska seljačka strankaOlimpijske igreRMS TitanicZlatni kavez (televizijska serija)Ecija OjdanićNenad ČanakVlasta RamljakCarlo AncelottiVaraždinTrokutAnka Mrak TaritašDinosauriVeliki pandaHrvatski parlamentarni izbori 2015.Nino RaspudićOperacija OlujaBjelančevineTomislav GretićFrancuskaIvo AndrićČovječja ribicaÜrümqiĆirilicaHipofizaLirikaStanovništvo EuropeAugust ŠenoaClaudia BeniPredsjednik Republike HrvatskeSjedinjene Američke DržaveBjelovarPrader Willi sindromHŠK Zrinjski MostarFaust VrančićCarles PuigdemontPotresRadovan KaradžićŠijavicaSvjetski dan knjige i autorskih pravaAnte StarčevićMjere za površinuŽeljezničke pruge u HrvatskojŽeljko RažnatovićPokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.🡆 More