Minsk: Glavni i najveći grad Bjelorusije

U Minsku je također i sjedište Zajednice nezavisnih država. Kao glavni grad, Minsk ima poseban administrativni status, a uz to je i sjedište istoimene oblasti. Leži na rijekama Svislaču i Njemigi. Grad se prostire na 348 km² i ima nešto manje od 2 miliona stanovnika.

Minsk
Grad
Prikaz Minsk
Zastava Grb
Država	Bjelorusija
Nadmorska visina	220−280 m
Koordinate	53°54′0″N 27°34′0″E / 53.90000°N 27.56667°E / 53.90000; 27.56667
Površina	348,85 km2
Stanovništvo	1,974,800 (2017)
Gradonačelnik	Andrej Šorets
Vremenska zona	Istočnoevropsko vrijeme
Poštanski broj	220001-220141
Veb-sajt: minsk.gov.by/en

Tačno vrijeme osnivanja grada je nepoznato, iako se grad prvi puta spominje u ljetopisu iz 1067. u kojem se opisuju međusobni sukobi kneževa tadašnje Kijevske. Iste je godine Minsk osvojila i spalila vojska kijevskog kneza Izjaslava i njegovih saveznika. Prvobitni i najstariji naziv grada glasio je Menesk, Mjensk, Mensk. Porijeklo imena je nejasno, a postavljeno je svega nekoliko teorija. Jedna grupa historičara ipak smatra da ime grada potječe od rijeke Menke koja teče dvadesetak kilometara od današnjeg središta grada, dok drugi ime grada dovode u vezu sa starom slavenskom riječju “mjena” (bosanski: razmjena - Mjensk mjesto gdje se odvija razmjena) jer je grad ležao na raskrižju trgovačkih puteva a upravo se tu obavljala trgovina i razmjena robom. Negdje od 17. vijeka pod utjecajem poljskog jezika riječ Mensk preoblikovala se u sadašnji oblik.

Važne godine u historiji Minska

• 1067 - prvi spomen Minska
• 1104 - Minsk se spominje kao središte kneževine
• 1324 - Minsk u sastavu Velike litvanske kneževine
• 1441 - Minsk se ubraja među 15 najvećih gradova Velike litvanske kneževine
• 1499 - Minsku se dodjeljuje Magdeburško pravo (pravo srednjovjekovnih gradova na samoupravu)
• 1591 - Minsk dobija grb
• 1654–1667 - razrušen tokom rusko-poljskog rata
• 1692 - prvo pozorište
• 1793 - Minsk u sastavu carske Rusije
• 1812 - napad Napoleona
• 1838 - počinju se izdavati novine Minske gubernijske novosti (Минские губернские ведомости)
• 1874 - izgrađen vodovod
• 1890 - telefon
• 1892 - konjski tramvaj
• 1894 - započela s radom električna centrala
• 1914–1918 - Prvi svjetski rat i njemačka okupacija
• 1919 - Minsk glavni grad Bjeloruske sovjetske socijalističke republike
• 1919–1920 – pod poljskom okupacijom
• 1921 - osnovan Bjeloruski državni univerzitet
• 1922 – osnovana nacionalna i univerzitetska biblioteka
• 1928 – osnovana Akademija znanosti
• 1929 – električni tramvaj i autobusni prijevoz
• 1934 – izgrađen aerodrom
• 1941–1944 – njemačka okupacija za vrijeme Drugog svjetskog rata
• 1974 - dobio titulu "Grad heroj"
• 1982 – izgrađen metro
• 1991 – glavni grad samostalne Bjelorusije

Minsk ima vlažnu kontinentalnu klimu. Vremenske prilike veoma su promjenjive. Prosječna temperatura u januaru iznosi −4,5 °C, dok je prosječna temperatura u julu 18,5 °C. Najniža zabilježena temperatura je iznosila −39,1 °C, 17. januara 1940. A najviša temperatura je zabilježena 2015. kada je iznosila 35,8 °C. Prosječna godišnja količina padavina je 690 mm.

 

Minsk je podjeljen na 9 reona (okruga):

1. Centralni (Цэнтральны)
2. Savecki (Савецкі)
3. Peršamajski (Першамайскі)
4. Partizanski (Партызанскі)
5. Zavodski (Заводскі)
6. Lenjinski (Ленінскі)
7. Kastričnicki (Кастрычніцкі)
8. Moskovski (Маскоўскі)
9. Frunzenski (Фрунзенскі)

Lokalni prijevoz

 

Minsk ima dobro razvijen javni prijevoz. Putnicima je na raspolaganju 8 tramvajskih linija, preko 70 trolejbuskih linija i više od 100 autobuskih linija. Tramvaji su bili prvi javni prijevoz koji se koristio u Minsku (od 1892. konjski tramvaj, a od 1929. električni). Autobusi se koriste od 1924, a trolejbusi od 1952.

Javnim prijevozom upravlja Minsktrans, koji je u državnom vlasništvu. Od 2008. koriste 1420 autobusa, 1010 trolejbusa i 153 tramvaja.

Metro

Minsk je jedini grad u Bjelorusiji koji ima metro. Izgradnja je počela 1977, a otvoren je 1984 godine. 2013. metro u Minsku imao je 29 stanica i 38,3 km pruge.

Aerodrom

Međunarodni aerodrom Minsk nalazi se 42 km od grada. Otvoren je 1982. Danas je to moderan aerodrom s letovima za Evropu i Bliski Istok.

Minsk je glavni obrazovni centar Bjelorusije. Ima oko 500 obdaništa, 258 škola, 29 institucija visokog obrazovanja, uključujući i 12 nacionalnih univerziteta.

Visokoškolske ustanove

• Akademija za javnu upravu pod pokroviteljstvom predsjednika Bjelorusije, osnovana je 1991. Stekla je status predsjedničke institucije 1995. Sastoji se od tri instituta: Institut za administrativno osoblje, Institut za državnu službu i Institut za teoriju i praksu u javnoj upravi
• Državni poljoprivredni univerzitet, specijaliziran za poljoprivredne tehnologije i poljoprivrednu mehanizaciju
• Nacionalni tehnički univerzitet, specijaliziran za tehničke discipline
• Državni medicinski univerzitet, specijaliziran za medicinu i stomatologiju. Ima 6 odjeljenja
• Institut za menadžment, najveća privatna istitucija visokog obrazovanja u Bjelorusiji. Osnovan je 1991.
• Univerzitet za informatiku i radioelektroniku, specijaliziran za IT i radioelektroniku

Minsk je glavni kulturni centar Bjelorusije. Prva pozorišta i biblioteke osnovane su sredinom 19. vijeka. Grad trenutno ima 11 pozorišta i 16 muzeja. Pored toga, u gradu postoji 20 kina i 139 biblioteka.

Crkve

• Saborna crkva svetog Duha, izgrađena u baroknom stilu između 1942. i 1987.
• Crkva svete Marije, izgrađena između 1700. i 1710.
• Crkva svetog Josifa
• Crkva svetog Simona i Jelene
• Crkva svete Marije Magdalene, najveća crkva podignuta u vrijeme carske Rusije

Pozorišta

• Nacionalna opera i balet Bjelorusije
• Bjelorusko državno pozorište
• Dramsko pozorište Maksim Gorki
• Dramsko pozorište Janka Kupala

Muzeji

• Bjeloruski muzej domovinskog rata
• Nacionalni muzej umjetnosti
• Nacionalni muzej historije i kulture
• Muzej prirode i okoliša
• Književni muzej "Maksim Bogdanovič"
• Stari bjeloruski historijski muzej
• Književni muzej "Janka Kupala"

Rekreativni centri

• Park Čeljuskinovaca, moderan park sa površinom od 78 ha
• Dječiji željeznički park, otvoren 1955.
• Gorkijev park
• Šumski park
• Park Janka Kupale

Minsk je veoma popularna turistička destinacija. U Minsku postoji više od 400 turističkih agencija.

• FK Dinamo Minsk, nogometni klub iz Minska. Klub je osnovan 1927. kao dio Sovjetskog Dinamovog sportskog društva. Dinamo Minsk je jedini klub iz Bjeloruske sovjetske socijalističke republike koji je učestvovao u Sovjetskoj prvoj ligi. Igrali su 39 od 54 sezone, te su osvojili prvenstvo 1982. Od nezavisnosti Bjelorusije klub se takmiči u bjeloruskoj Premijer ligi, te je osvojio 7 naslova prvaka i 3 kupa. Domaće utakmice igra na stadionu Dinamo - Juni koji ima kapacitet od 4.500 mjesta.
• FK Minsk, fudbalski klub iz Minska, koji se takmiči u Premijer ligi Bjelorusije. Klub je osnovan 2006. od kluba koji se takmičio u Prvoj ligi Bjelorusije FK Smena Minsk. FK Minsk preuzeo je Smenu i uspio se u prvoj godini postojanja plasirati u Premijer ligu Bjelorusije.
• HK Dinamo Minsk, profesionalni hokejaški klub. Klub je osnovan 1976. i 5 sezona je igrao u elitnoj diviziji sovjetskog hokeja, gdje mu je najveći uspjeh bilo 10. mjesto u sezoni 1989/1990. Nakon raspada SSSR klub je 1993. preimenovan u Tivali Minsk i pod tim imenom je djelovao sve do 2000. godine. U tom periodu Tivali je osvojio 4 titule prvaka Bjelorusije (1993, 1994, 1995. i 2000). Godine 2003. klub je obnovio svoj rad i vraćeno mu je staro ime Dinamo.
• Rukometni klub Dinamo Minsk osnovan je 2008. Pet puta bio je prvak Bjelorusije. Domaće utakmice igra u Sportskoj dvorani u Minsku. Učesnik je i rukometne Lige prvaka.

• Boris Hajkin, dirigent
• Isak Boleslavski, šahovski velemajstor
• Andrej Orlovski, Ultimate Fight borac
• Viktorija Azarenka, teniserka
• Jurij Besmjertni, kikbokser
• Svjetlana Boginska, gimnastičarka

•  
  Crkva sv. Josifa
•  
  Opera
•  
  Barokna katolička Marijinska katedrala
•  
  Trg nezavisnosti