Schindlerova lista biografski je film snimljen 1993.
o Oskaru Schindleru, njemačkom poduzetniku koji je spasio živote više od hiljadu uglavnom poljsko-židovskih izbjeglica tokom holokausta zapošljavajući ih u svojim tvornicama. Film je režirao Steven Spielberg, a temelji se na romanu Schindlerova arka australskog romanopisca Thomasa Keneallyja. U glavnim su ulogama Liam Neeson kao Schindler, Ralph Fiennes kao oficir Schutzstaffela Amon Göth te Ben Kingsley kao Schindlerov računovođa Itzhak Stern. Film je doživio veliki uspjeh i dobitnik je sedam Oscara, uključujući onaj za najbolji film, najboljeg režisera i najbolju izvornu muziku, kao i brojne druge nagrade: sedam BAFTA, tri Zlatna globusa itd. Godine 2007. Američki filmski institut rangirao je ovaj film kao osmi na svojoj listi 100 najboljih američkih filmova svih vremena. Film počinje 1939. preseljavanjem poljskih Židova iz okolnih područja od strane nacista u krakovski geto nedugo nakon početka Drugog svjetskog rata. U međuvremenu, Oskar Schindler (Liam Neeson), etnički njemački biznismen iz Moravske, stiže u grad u nadi da će se obogatiti kao ratni profiter.
Schindlerova lista | |
---|---|
Režiser | Steven Spielberg |
Producent |
|
Scenarist(i) | Steven Zaillian (prema romanu Schindlerova arka Thomasa Keneallyja) |
Uloge |
|
Muzika | John Williams |
Žanr | drama, biografija |
Kinematografija | Janusz Kaminski |
Montaža | Mark Warner |
Produkcija |
|
Distributer | Universal Pictures |
Premijera | 15. decembar 1993. |
Trajanje | 195 minuta |
Zemlja | SAD |
Jezik | engleski |
Budžet | 25 miliona $ |
Zarada | 321.306.305 $ |
Preseljenje poljskih Židova iz okolnih područja Krakowa počinje krajem 1939, ubrzo nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska porazila poljsku vojsku za samo tri sedmice. Oskar Schindler (Liam Neeson), uspješan biznismen, stiže iz Čehoslovačke u nadi da će pomoću jeftine radne snage Židova da proizvede robu za njemačku vojsku. Schindler, oportunistički član nacističke stranke, obasipa mitom vojsku i SS oficire zadužene za nabavku. Pod pokroviteljstvom vojske, Schindler stječe tvornicu za proizvodnju vojnih pribora za jelo i kuhinjske potrepštine. Ne znajući mnogo o tome kako pravilno rukovoditi takvim preduzećem, on uspostavlja kontakt sa Itzhakom Sternom (Ben Kingsley), službenikom u lokalnom Judenratu (židovskom vijeću), koji ima kontakte sa sada ilegalnom židovskom poslovnom zajednicom u getu. Oni mu posuđuju novac za tvornicu u zamjenu za mali udio proizvoda prodatih na crnom tržištu. Zbog otvaranja tvornice, Schindler se dopada nacistima i uživa u svom novopronađenom bogatstvu i statusu kao "Herr Direktor", dok je Stern bio na čelu uprave. Stern sugerira Schindleru da zapošljava Židove, umjesto Poljaka, jer oni koštaju manje (Židovi sami ne dobijaju ništa, plaće idu direktno za Reich). Radnicima u Schindlerovoj tvornici je dopušteno da budu izvan geta, a Stern krivotvori dokumente kako bi se osiguralo da se što je više moguće ljudi smatra "važnim" od strane nacističke birokracije, koja ih spašava od toga da budu prebačeni u koncentracijske logore ili čak budu ubijeni.
Amon Göth (Ralph Fiennes) stiže u Krakov kako bi pokrenuo izgradnju radnih logora u blizini, Paszówa. SS uskoro počinje sa uništenjem krakovskog getoa, šaljući stotine vojnika koji pucaju u svakoga ko se suprotstavlja, ili je nekooperativan; starije osobe, ili nemoćne osobe, ili koga bilo bez ikakvog razloga. Schindler promatra pokolj sa brda iznad geta, te je duboko dirnut. On je ipak oprezan u svom prijateljstvu sa Gothom i, kroz Sternovo primanje mita, on i dalje uživa u pomoći i zaštiti SSa. Kamp je izgrađen izvan grada u Paszówu. Tokom tog vremena Schindler podmićuje Götha da mu dopusti da sagradi manji kamp za svoje radnike, s motivom da ih zaštiti od pljačke stražara. Uskoro stiže iz Berlina naredba da Göth ekshumira i uništiti sva tijela poginulih u krakovskom getu, demontira Paszów i preseli preostale Židove u Auschwitz. Schindler uvjerava Götha da zadrži "svoje" radnike, tako da ih on može premjestiti u tvornicu u svoj rodni Zwittau-Brinnlitz, u Moravskoj - daleko od "konačnog rješenja", koje je sada u potpunosti u procesu u okupiranoj Poljskoj. Göth se prešutno slaže, naplaćujući određeni iznos za svakog radnika. Schindler i Stern sastavljaju popis radnika koji bi ih trebao spasiti od vozova za Auschwitz.
"Schindlerova lista" obuhvata sve "kvalificirane" zatvorenike, a za mnoge u Paszówu to je značilo život i smrt. Gotovo svi ljudi sa Schindlerove liste sigurno stižu u novo mjesto, s iznimkom na vlak koji slučajno preusmjerava žene i djecu u Auschwitz. Tu se žene odvode na ono što oni vjeruju da je plinska komora, ali oni vide samo vodu iz tuševa. Dan nakon toga žene su prikazane kako čekaju u redu za rad. U međuvremenu, Schindler je požurio odmah u Auschwitz kako bi riješio problem i da izbavi žene iz Auschwitza, zatim podmićuje zapovjednika logora Rudolfa Hössa (Hans-Michael Rehberg) s nešto dijamanata, tako da poštedi žene i djecu. Međutim, problem nastaje kada su sve žene ukrcali na vlak ali je nekoliko SS oficira pokušalo vratiti djecu nazad i spriječiti ih da odu. Schindler, koji je lično nadgledao ukrcavanje, uspješno pregovara s njima i oslobađa djecu. Nakon što Schindlerove žene dolaze u Zwittau-Brinnlitz, Schindler uspostavlja potpunu kontrolu nad nacističkim čuvarima dodijeljenim tvornici; smaknuća po kratkom postupku su zabranjena, zlostavljanje radnika nije dozvoljeno u krugu tvornice. Schindler također dopušta Židovima da slave subotu, a troši mnogo svog bogatstva koje je stekao u Poljskoj podmićivanjem nacističkih funkcionera. U svom rodnom gradu iznenađuje svoju suprugu, dok je ona bila u crkvi za vrijeme mise, i kaže joj da je ona jedina žena u njegovom životu (unatoč tome što je prethodno bio prikazan kao ženskar). Ona odlazi s njim u tvornicu da mu pomogne. Njemu ponestaje novca upravo u trenutku kad se njemačka vojska predaje i okončava rat u Evropi.
Kao član nacističke njemačke i samoopisani "profiter robovima," Schindler mora pobjeći od nadolazeće sovjetske Crvene armije. Nakon što je otpustio nacističke čuvare da se vrate svojim porodicama, on se pakuje u automobil tokom noći, i oprašta se od svojih radnika. Oni mu daju pismo s objašnjenjem da on za njih nije kriminalac, zajedno s prstenom s ugraviranim talmudskih citatom: "Onaj koji spašava život jednom čovjeku, spašava cijeli svijet." Schindler je dirnut, ali duboko potresen, s osjećajem da je mogao sam učiniti mnogo više da spasi više života. On odlazi sa suprugom tokom noći, odjeven u poljsku zatvoreničku odjeću, predstavljajući se kao izbjeglica. Schindlerovi Židovi, nakon što su proveli noć spavajući van tvornice, probudili su se ujutro. Sovjetska divizija stiže i najavljuje Židovima da su oni oslobođeni zahvaljujući Crvenoj armiji. Židovi šetaju do obližnjeg grada u potrazi za hranom. Dok oni hodaju, scena se mijenja u današnje vrijeme (u boji) i prikazuje grob Oskara Schindlera u Izraelu. Film završava s povorkom Židova koji su radili u Schindlerovoj tvornici, od kojih svaki s poštovanjem postavlja kamen na njegov grob. Glumci glavnih likova hodaju ruku pod ruku s ljudima koje su portretirali i također stavljaju kamenje na Schindlerov grob. Publika saznaje da je broj preživjelih bio 1.100, a broj njihovih potomaka sada iznosi više od 6.000. Židovska populacija u Poljskoj, koja se prije brojala u milionima, u vrijeme snimanja filma iznosila je približno 4.000. U posljednjoj sceni, čovjek (Neeson sam, iako mu lice nije vidljivo) stavlja par ruža na grob i tu stoji u kontemplaciji.
... Schindlerova lista je film čija značenja se mogu naći manje u svojim uzdižućim obrisima ali više u svom mučnom protoku slika - slike straha, nade, strave, saosjećanja, degradacije, haosa i smrti ...
Owen Gleiberman, Entertainment Weekly
... Spielberg je uradio neobično dobar posao održavanja naše pažnje preko 185 minuta i pokazuje nam najvažnije detalje o holokaustu puno više nego što se to obično može vidjeti u ostalim filmovima ...
Jonathan Rosenbaum, Chicago Reader
... Postoji nekoliko trenutaka - samo par trenutaka od ukupno tri sata filma - u kojem Spielberg gura priču u melodramu. Što se tiče ostatka, međutim, Schindlerova lista posjeduje pravu i neočekivanu cjelokupnost ...
Stuart Klawans, The Nation
... U filmu, koji je uglavnom crno-bijeli, postoje samo mali dodaci boje - plamen svijeće, kaput djeteta, svijetlo crvena boja - to donosi strahotu tragedije u bolni fokus ...
Steven D. Greydanus, Decent Films Guide
... Spielbergovo sjećanje na holokaust predstavlja Hollywoodsko kino u svom najboljem svjetlu. Gledamo ovaj film koji je napisan sa oštrinom i ovjekovječen je sa tri velika glumca: Liamom Neesonom, Benom Kingsleyjem i Ralphom Fiennesom ...
Emanuel Levy
... Oskara Schindlera bi bilo lakše razumjeti ako bi on bio konvencionalni junak, boreći se za svoja uvjerenja. Činjenica je da je manjkav - da je pio, bio kockar, ženskar, potaknut pohlepom i požudom za visokim stilom života - sve to čini njegov život zagonetnim. Tu je čovjek koji je vidio svoju šansu na početku Drugog svjetskog rata i preselio se u nacistički okupiranu Poljsku da bi otvorio tvornicu i zaposlio Židove za mizernu plaću. Njegov je cilj bio postati milioner. Do kraja rata, on je riskirao svoj život i potrošio skoro svo svoje bogatstvo da bi spasio Židove i da je varao naciste mjesecima sa tvornicom municije koja nikada nije proizvela niti jednu upotrebljivu granatu ...
Francuski pisac Flaubert jednom je napisao da nije volio roman Čiča Tomina koliba, jer je autor stalno propovijedao protiv ropstva. "Da li pisac mora iznositi mišljenje o ropstvu?" upitao je. "Samo opisuj, i to je dovoljno." A onda je dodao, "autor u svojoj knjizi mora biti poput Boga u svemiru, prisutan svugdje a nigdje vidljiv." Tako bi opisali i Spielberga, autora ovog filma. On opisuje zlo holokausta, ali on pripovijeda nevjerovatnu priču o žrtvama. On to čini bez trikova njegovog zanata, režiserska i dramatična majstorija koja inspirira uobičajene melodramatične završetke. Spielberg nije vidljiv u ovom filmu. No, njegova suzdržanost i strast su prisutni u svakom kadru ... Roger Ebert
Commons ima datoteke na temu: Schindlerova lista |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Schindlerova lista, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.