Geologija Moskovij

Njegove stijene datiraju iz intervala od 311,7 ± 1,1 –307,2 ± 1 miliona godina prije sadašnjosti. Prethodi mu baškrij, a slijedi ga kasimovij. Preklapa se evropskim regijskim vestfalijem, a u Sjevernoj Americi, sa stadjima atokanij i dezmoinezij.

Moskovijski stadij uveo je Sergej Nikitin (1850. - 1909.) 1890., koristeći brahiopodske fosile u moskovskom bazenu evropskog dijela Rusije. Nikitin ga je nazvao po Moskvi, tada velikom gradu i sada glavnom gradu Rusije.

Osnova identifikacije moskovija je prvo pojavljivanja conodonta Declinognathodus donetzianus i Idiognathoides postsulcatus ili na neki drugi način, kao što je fusulinida Aljutovella aljutovicaor otherwise the fusulinid Aljutovella aljutovica. Budući da su vrste fusulinida regionalno različite, ne mogu se koristiti za svjetsku povezanost. Glavni marker za moskovij tek treba definirati (2008). Prijedlog je da se upotrebi prvo pojavljivanje konodonta Diplognathodus ellesmerensis , ali budući da je vrsta rijetka i njezina evolucija relativno nepoznata, to još nije prihvaćeno. Vrhunac moskovija (baza kasimovija) nalazi se u bazi fusulinidne biozone Obsoletes obsoletes i Protriticites pseudomontiparus ili s prvim pojavljivanjem amonita roda Parashumardites.

U evropskoj Rusiji i istočnoj Europi, gdje je prvi put prepoznat, moskovij je podijeljen u četiri regionalna podstadija:

• Verejskij,
• Kaširskij,
• Podolskij, i
• Mijačkij,
  nazvani po gradovima blizu Moskve (Vereja, Kašira, Podolsk Mijačkovo.

Biostratigrafski, moskovij se dijeli u pet kodontnih biozona:

• Zona Neognathodus roundyi i Streptognathodus cancellosus;
• Zona Neognathodus medexultimus i Streptognathodus concinnus ;
• Zona Streptognathodus dissectus;
• Zona Neognathodus uralicus;
• Zona Declinognathodus donetzianus .

Vodozemci

Reptiliomorfni

Temnospondili

Synapsida

Arthropoda

• Pensilvanij