Luganska Narodna Republika

Graniči sa Rusijom na istoku, Donjeckom Narodnom Republikom (također separatističkom državom) na jugu i Ukrajinom na zapadu. Proglasila je nezavisnost 11. maja 2014. godine, a priznale su je Rusija, međunarodno nepriznate države Južna Osetija, Abhazija i Donjecka Narodna Republika.

Luganska Narodna Republika Луганская Народная Республика
Zastava Grb
Položaj Luganske Narodne Republike
Država		Ukrajina
Glavni grad		Lugansk
Službeni jezik		ruski
Upravni oblik		Unitarna predsjednička republika
• Vođa		Leonid Pasečnik
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno		8377 km2
Stanovništvo
• Ukupno		1464039
Pozivni broj		nema, u upotrebi +380 (Ukrajina) i +7 (Rusija)

Dana 21. februara 2022. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je sporazum o proglašenju nezavisnosti Luganske i Donjecke Narodne Republike. Istog dana nakon potpisivanja nezavisnosti, naredio je da se ruska vojska premjesti na teritoriju tih paradržava.

Četiri dana kasnije, 25. februara 2022. godine, predsjednik Abhazije Aslan Bzhania objavio je priznanje nezavisnosti Luganske i Donjecke Narodne Republike. Diplomatske odnose službeno su ustanovili 10. marta 2022.

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 21. februara 2014. godine, nasilje se proširilo među proruskim i proevropskim grupama u zemlji. Sredinom marta, u nekoliko gradova, posebno u Donjecku i Lugansku, naoružane grupe, koje su u početku nazvane "jedinice za samoodbranu", počele su da zauzimaju jednu po jednu administrativnu zgradu. Njihovi zahtjevi su bili različiti: jedni su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se te regije pridruže Rusiji, po uzoru na rusku aneksiju Krima.

Naoružane jedinice u Lugansku su 27. aprila proglasile „Lugansku Narodnu Republiku “. Između aprila i juna, paravojne jedinice postavile su nekoliko kontrolnih punktova za praćenje ulaska i izlaska iz Slavjanska i navodno su se opirali kontroli ukrajinske vlade. Oni su također preuzeli kontrolu nad određenim putevima, a zatim uspostavili nekoliko kontrolnih punktova i vojno prisustvo u okolnim gradovima na istoku Ukrajine.

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena do predsjedničkih izbora 25. maja, s oklijevanjem je pokrenula protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom". Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odmetnutih gradova.

Proruske grupe su 11. maja organizovale referendum o odcjepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, proglašavajući nezavisnost nakon što je navodno više od 90% glasača glasalo za. Evropska unija je referendum proglasila "nezakonitim". Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je pozvao pobunjenike da odgode referendum i da traže dogovor sa vlastima u Kijevu, ali su proruski pobunjenici to odbili. Tokom predsjedničkih izbora u Ukrajini, predstavnici samoproglašenih narodnih republika Donjecka i Luganska izdali su odredbe o "zabrani glasanja" u tim područjima i zaprijetili smrću svima koji su učestvovali na tim izborima. U sedmicama prije izbora, pobunjenici su zauzeli biračka mjesta u tim područjima, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima izborne komisije.