Kalifornijski Zaliv

Omeđuju ga meksičke savezne države Baja California, Baja California Sur, Sonora, i Sinaloa. Premda je "Kalifornijski zaljev" prevladavajući naziv na većini današnjih karata, lokalno stanovništvo češće koristi ime "Cortesovo more".

Ostrva i zaštićena područja kalifornijskog zaljeva
UNESCO-svjetska baština
Država
Godina	2005. (29. zasjedanje) Prošireno 2007.
Mjerilo	vii ix, x
ugroženost	-

Površina mu iznosi približno 160.000 km² i jedno je od biološki najbogatijih mora na svijetu s više od 5.000 vrsta morskih beskičmenjaka. Zbog toga su njegova ostrva i ostrvca (njih ukupno 244), zajedno sa zaštićenim područjima, upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2005. godine.

 

 

 

Kalifornijski zaljev je dug 1.126 km, i širok od 48–241 km, i ima najveću dubinu od 818,08 m, čime ima ukupnu zapreminu od oko 145.000 km³.

Vjeruje se da je nastao prije 5,3 miliona godina, kada se Kalifornijsko poluostrvo odvojilo od sjevernoameričke ploče, kada je nastao i Rasjed San Andreas na sjeveru zaljeva, pri tome preusmjerivši tok rijeke Kolorado. Ostale rijeke koje se ulijevaju u Kalifornijski zaljev uključuju Fuerte, Mayo, Sinaloa, Sonora i Yaqui.

U zaljevu se odvijaju gotovo svi okeanografski procesi na Zemlji, što ga čini jako zanimljivim za geološka istraživanja. Naime, u njegov južni dio se pruža Istočnopacifički srednjeokeanski hrbat koji je jako aktivan, što se može vidjeti i na malenom vulkanskom ostrvu Tortuga koji se nalazi na jugu zaljeva. Ovi geološki procesi su jedan od razloga velike bioraznolikosti Kalifornijskog zaljeva.

Kopno koje ga okružuje je iznimne ljepote krajolika s negostoljubivim otocima oštrih obala i pješčanih plaža, u snažnom kontrastu pustinja i prozirnih tirkiznih voda.

U Kalifornijskom zaljevu se nalaze tri biološka pojasa: sjeverni, središnji i južni, koji se odlikuju najvećim brojem vrsta velikih biljaka (695); većeg od bilo koje druge pomorske ili otočne svjetske baštine. Zbog svoje bioraznolikosti, Kalifornijski zaljev je prozvan "prirodnom laboratorijom za istraživanje specijacija (razdvajanja vrsta)". U zaljevu živi 891 vrsta riba od kojih su njih 90 endemi, te 39% od ukupnog svjetskog broja morskih sisara i trećina svjetske populacije morskih beskičmenjaka.

Zaštićena područja u Kalifornijskom zaljevu, od sjevera prema jugu, su:

• Rezervat biosfere gornjeg zaljeva i rijeke Colorado
• Rezervat biosfere El Vizcaíno
• Nacionalni park Bahia de Loreto
• Nacionalni park Cabo Pulmo
• Park prirode Cabo San Lucas
• Ostrvo Isabel
• Rezervat biosfere Marijinih ostrva

U njima postoje ostrva koja su naseljena živim vrstama preko kopna, prije povlačenja okeana, ali i oni na koje je život došao putem vjetra ili iz mora. To je jedinstven primjer u svijetu gdje su ovakva dva različita načina naseljavanja tako blizu jedni drugima.