Franz Boas (9.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
juli">9. juli, 1858 – 21. decembar, 1942), jedan od pionira moderne američke antropologije i često se naziva "ocem američke antropologije." Poput mnogih drugih pionira, Boas je bio obrazovan u drugim disciplinama; posjedovao je doktorat iz fizike i obavio je poslijedoktorski rad iz geografije.
Franz Boas je rođen u Mindenu, Westphalia. Mada su njegovi baba i djed bili vjerni Jevreji, njegovi roditelji, poput mnogih njemačkih Jevreja, su prigrlili vrijednosti Doba prosvijećenosti, uključujući i njihovu asimilaciju u moderno njemačko društvo. Boas je bio veoma osjetljiv prema svojoj jevrejskoj pozadini, i mada se on glasno protivio anti-semitizmu, ne prihvatajući pokršćavanje na hrišćanstvo, on se nije izajšnjavao kao Jevrej. U jednom autobiografskom zapisu Boas je rekao:
Boas je doktorirao fiziku na Unvierzietu u Kielu, 1881. On je bio nezadovoljan svojom disertacijom. Boas se počeo interesovati za kantovsku misao, tako da je odslušao predavanja iz estetike u Heidelbergu, dok je u Bonnu slušao predavanja o Kantovoj filizofiji. Ovo zanimanje ga je odvelo ka "psihofizici," koja se bavila psihološkim i epistemološkim problemima u fizici. To ga je ponukalo da se prebaci u Berlin da bi studirao psihofiziku kod Hermanna von Helmholtza.
Pukim slučajem, Boas je počeo studirati geografiju da bi tako dalje istražio svoje sve veće zanimanje za odnos između subjektivnog iskustva i objektivnog svijeta. U to vrijeme, njemački geografi su bili podijeljeni po pitanju uzroka kulturne varijacije. Mnogi od njih su tvrdili da je fizički okoliš glavni odlučujući činilac, dok su drugi tvrdili da je rasprostranjenost (difuzija) ideja putem ljudske migracije značajnija. 1883, Boas se uputio na Baffinsko ostrvo da bi obavio geografsko istraživanje o uticaju fizičke okoline na domorodačke migracije (Inuita). On se potom vratio u Berlin da bi završio ova proučavanja, da bi 1886. ( uz Helmholtzovu podršku) uspješno odbranio habilitacijsku tezu, Baffinsko ostrvo, dobijajući naslov privatnog docenta geografije.
Za vrijeme boravka na Baffinskom ostrvu, Boas se počeo zanimati za proučavanje ne-Zapadnih kultura (1888. on je objavio knjigu, The Central Eskimo, "Centralni Eskim"). Čak šta više, Boas je 1885. otišao u Berlin da bi se bavio fizičkom antropologijom i etnologijom na tamošnjem Kraljevskom etnološkom muzeju. Za vrijeme boravka u ovom muzeju, Boas se počeo zanimati za domorodačke Amerikance na pacifičkom sjeverozapadu Amerike. U janauru 1887, ponuđen mu je posao pomoćnika urednika u žurnalu Science ("Nauka"), u gradu New Yorku, što mu je pomoglo da donese odluku da ostane u Sjedinjenim Državama. Nekoliko godina nakon toga, Boas je postavljen za glavnog asistenta za antropologiju na Svjetskoj kolumbijskoj izložbi, koja je održana u Čikagu, 1893.
Neki naučnici, poput Boasovog studenta Alfreda Kroebera su vjerovali da je Boas koristio svoje istraživanje u fizici kao model za rad u antropologiji. No, neki drugi Boasovi studenti kao i kasniji istraživači su isticali da je Boas eksplicitno odbacio fiziku u korist istorije kao modela za svoja antropološka istraživanja.
Podjela između nauke i istorije vuče korijene iz njemačkih akademskih krugova 19. vijeka, koji su pravili razliku između Naturwissenschaften ("prirodnih nauka") i Geisteswissenschaften ( duhovnih nauka, tj. humanističkihh disciplina). Ovu podjelu su utvrdili kantovski filozofi. No, kao odgovor Kantu, jedan drugi istaknuti njemački filozof iz Doba razuma i prosvjećenja, Herder je tvrdio da je ljudska aktivnost jednako važna kao i ljudski razum.
1795, čuveni istraživač i prirodnjak, Wilhelm von Humboldt, načinio je poziv za antropologijom kao disciplinom koja bi sintetizovala Kantove i Herderove interese. Humboldt osnova Berlinski univerzitet, 1809, i njegov rad na polju geografije, istorije i psihologije je poslužio kao intelektualna orijentacija za samog Boasa i za njegov empiricizam.
1949, Boasov student, Alfred Kroeber sumirao je načela empiricizm koja definišu Boasovu antropologiju kao nauku:
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Boasov rad u oblasti fizičke antropologije združio je njegov interes za darwinovsku evoluciju sa interesom za migraciju kao uzrok promjene.
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Commons ima datoteke na temu: Franz Boas |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Franz Boas, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.