Fagus Sylvatica

 

Obična bukva uspijeva u brdskim i planinskim područjima srednje, zapadne i jugoistočne Europe.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1.200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ekološku ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1.800 do 2.000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom, a često ima kvrgava i/ili kriva stabla (zbog izloženosti surovim zimskim vjetrovima)

Obična bukva naraste u visinu do oko 40 m. Debljina stabla može biti i sa dijametrom od preko 1 m. Krošnja joj je široko zaobljena.

Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutom od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List bukve u mladosti je bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Tokom cvjetanja kupula je sočna, a poslije otvrdne i postane drvenasta, a listići joj se pretvore u duge bodljike ili ljuske. Bukva cvjeta iza listanja, u aprilu ili maju. Muški i ženski cvjetovi su na novoizraslim izdancima.

Plodovi su raspoređeni po dva su u kupuli, zvanoj bukvica ili bukov žir. Smeđi su, trokutasti i jestivi. Dozrijevaju u septembru ili početkom oktobra, a opadaju nakon prvih oktobarskih mrazeva ili početkom novembra. U 1 kg plodova ima oko 3-600 do 6.800 plodova. Klijavost je prosječno oko 35 %; kratkotrajna je, svega oko 6 mjeseci. Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dva mesnata, bubrežasta kotledona. Prvi listovi su nasuprotni.

Oprašivanje je vjetrom. Punim kapacitetom plodonosi svake 7. do 12. godine. Prve plodove daje u dobi od 30 do 50 godina.

Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Klijanci su osjetljiviji na mraz i jako sunce.

Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje. Dobro se zakorijenjuje, korijen se dobro prilagođava uvjetima na terenu; otporna je na vjetrove, a preferira vlažnija tla.

Bukva spada i u ljekovito biljke. Upotrebljava se kora mladih grana te katran dobiven suhom destilacijom grančica. Sasvim mladi listovi, a i kora, mogu se jesti u sirovom ili prokuhanom stanju. Jestivi su i prženi plodovi iz kojih se može dobiti kvalitetno jestivo ulje (bukvice sadrže oko 36 % ulja ).

• Šuma
• Fagus