Bošnjani: Naziv za stanovništvo Bosne u srednjem vijeku

Ime Bošnjanin prvi put se spominje u carskoj tituli bizantijskog cara Manojla Komnena 1166. godine. Etnonim dobri Bošnjanin se odnosio na stanovnike čitave Bosne bez obzira na religiju, a ne samo na uže jezgro oko izvora rijeke Bosne što svjedoče razne povelje 14. i 15. vijeka za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromanića, bana Tvrtka I Kotromanića, kralja Stjepana Ostoje U ovim poveljama bosanski vladari navode dobre Bošnjane kao svjedoke. Oni su bili utjecajna vlastela koji su djelovali kao savjetnici na dvoru bana/kralja. Vlastela je služila kao jamac da će se pravni akt povelje izvršiti, i obično se zaklinju na sadržaj povelje sa banom. Šta god vladar čini, mora dobiti pristanak svoje vlastele. Pored toga i pripadnici Crkve bosanske su sebe nazivali nazivali “dobrim Bošnjanima”.

Dubrovačka republika u svom diplomatskom rječniku stanovnike Bosne dijeli na dva društvena sloja: ljude (Bošnjani, Bosanci ili Slaveni) i Vlahe.

Termin Bošnjanin za stanovnike srednjovjekovne Bosne se pojavljuje češće od srpskog imena i postiskuje ga iz Huma i Raške, odnosno sa područja koja su prvobitno bila u sastavu Srbije, a kasnije ušle u sastav Bosne.

U dokumentima se pojavljuju Bošnjani često sa dodavanjem riječi dobri ispred naziva. Danas se ime smatra arhaizmom, i koristi se samo u historijskom kontekstu. Tokom Osmanlijske imperije stanovnik Bosne (bez obzira na religiju) se nazivao Bošnjak, tako mijenjajući raniji sufiks -anin, sa -iak.

• Bošnjaci
• Bosanci
• Bosna i Hercegovina
  • Bosansko kraljevstvo