1968. (MCMLXVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1968. godina Common Ere (CE) i Anno Domini (AD), 968. godina 2. milenija, 68. godina 20. stoljeća, i 9. godina decenije 1960-ih.
1968. u drugim kalendarimaGregorijanski kalendar | 1968 MCMLXVIII |
Ab Urbe condita | 2721 |
Asirski kalendar | 6718 |
Bahá'í kalendar | 124–125 |
Bengalski kalendar | 1375 |
Berberski kalendar | 2918 |
Budistički kalendar | 2512 |
Burmanski kalendar | 1330 |
Bizantijski kalendar | 7476–7477 |
Kineski kalendar | 丁未年 (Vatreni Koza) 4664 ili 4604 — do — 戊申年 (Zemljani Majmun) 4665 ili 4605 |
Koptski kalendar | 1684–1685 |
Diskordijanski kalendar | 3134 |
Etiopijski kalendar | 1960–1961 |
Hebrejski kalendar | 5728–5729 |
Hinduski kalendari | |
- Vikram Samvat | 2024–2025 |
- Šaka Samvat | 1890–1891 |
- Kali Juga | 5069–5070 |
Holocenski kalendar | 11968 |
Igbo kalendar | 968–969 |
Iranski kalendar | 1346–1347 |
Islamski kalendar | 1387–1388 |
Džuče kalendar | 57 |
Julijanski kalendar | Gregorijanski minus 13 dana |
Korejski kalendar | 4301 |
Minguo kalendar | Tajvan 57 民國57年 |
Tajlandski solarni kalendar | 2511 |
|
Događaji
- Objavljeni romani Kad su cvetale tikve Dragoslava Mihajlovića i Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka. U centru pažnje je Filosofija palanke Radomira Konstantinovića.
- Plivačica Đurđica Bjedov osvojila zlato na Olimpijskim igrama u Meksiku.
- Jugoslavija postala prvak svijeta u vaterpolu.
Januar
Februar
Mart
- 8. mart – "Martovski događaji" u Poljskoj – studenti demonstriraju u Varšavi zbog zabrane jednog Mickiewiczevog komada, policija ih rastura, ali okupljanja je tokom mjeseca bilo i u drugim gradovima.
- 12. mart – Mauricijus stekao nezavisnost od britanske vlasti
- 16. mart – Jedna američka jedinica u sklopu američkih trupa u Vijetnamu napala je južnovijetnamsko selo My Lai i pobila, prema vijetnamskim podacima, 507 stanovnika, među njima i 246 beba i djece (javnost u SAD saznala u novembru 1969).
- 16. mart – Robert F. Kennedy ulazi u trku za demokratsku nominaciju.
- 22. mart – Daniel Cohn-Bendit i još sedmorica okupirali administrativne kancelarije Univerziteta Nanterre – začetak majskih događaja.
- 27. mart – Poginuo Jurij Gagarin.
April
- 3. april – Iz protesta protiv političkih i društvenih odnosa u Zapadnoj Njemačkoj četiri radikalna člana APO-a (izvanparlamentarne opozicije), među kojima i Andreas Baader i Gudrun Ensslin zapalili su u Frankfurtu na Majni dvije robne kuće.
- 4. april – U Memphisu, u američkoj saveznoj državi Tennessee ubijen Martin Luther King, borac za građanska prava i mir.
- 5. april – U Čehoslovačkoj je program demokratizacije svih društvenih područja potaknuo tzv. "Praško proljeće".
- 6. april – Pjesma Eurovizije: pobijedila pjesma predstavnica Španije, jugoslavenski "Dubrovački trubaduri" ("Jedan dan") sedmi.
- 9 – 11. april – Konferencija progresivnih pokreta i organizacija mediteranskih zemalja (učestvuju i SKJ i SSRNJ).
- 11. april – Pokušaj ubistva Rudi Dutschke-a, studentskog vođe u Zapadnoj Njemačkoj – studenti će blokirati distribuciju tabloida Bild-Zeitung, kojeg su smatrali neprijateljskim.
- 17. april – Osnovana centralna banka Malte.
- 22. april – XIV sjednica Predsjedništva i Izvršnog komiteta CK SK Srbije – "pokrajina Kosovo i Metohija treba više da bude kategorija Federacije i da se jasnije izrazi kao sastavni dio federalizma".
- 23 – 30. april – Studenti zatvorili Univerzitet Columbia protestujući protiv Vijetnamskog rata.
- 29. april – Musical "Kosa" kreće na Broadwayu.
- proljeće – Predloženo da se naziv pokrajine skrati u Kosovo, koristi oznaka "Albanac" a ne "Šiptar", zvanični albanski jezik na Kosovu isti kao u Albaniji, tj. južni dijalekt.
- april – Mehmet Hoxha na sjednici SSRN Srbije: ako 370.000 Crnogoraca može imati republiku, može i 1,2 miliona Albanaca na Kosovu.
Maj
- 2. maj – Sastanak Tito-Čaušesku u Beogradu, reafirmisana vjera u nemiješanje u unutrašnje stvari drugih država (u vezi sovjetskih pritisaka na Čehoslovačku.
- 3. maj – Okupljanje studenata na pariskoj Sorbonnei, protestuju zbog zatvaranja Univerziteta Nanterre prethodnog dana.
- 6. maj – Maj 1968. u Francuskoj: Sukob policije i studenata u Parizu koji su protestovali zbog policijskog prisustva na Sorbonnei.
- 12 – 15. maj – Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Marko Nikezić u Pragu podržava čehoslovačku politiku.
- 13. maj – Francuska: jednodnevni generalni štrajk, milion ljudi maršira Parizom; narednih dana se i radnici pridružuju protestima ("okupacije" fabrika).
- 19. maj – Izbori u Italiji: pobijedili demokršćani (+ 9 mandata), uspješni i komunisti (+ 27).
- 29. maj – Francuski predsjednik Charles de Gaulle nakratko pobjegao u Nemačku, gdje se uvjerio u podršku armije (detalji otkriveni 1982).
- 29 – 30. maj – XIV sjednica CK SK Srbije. Dobrica Ćosić na sjednici CK SK Srbije izjavio da se na Kosovu vrši teror nad Srbima i da kosovske vlasti ništa ne čine da bi to spriječile, kritikuje položaj Srbije u SFRJ. Historičar Jovan Marjanović kritikuje stvaranje "vještačkih nacija" aludirajući na proglašavanje Muslimana nacijom. CK se ogradio od ovih stavova, a ovaj događaj označio je početak Ćosićevog disidentstva. On i Marjanović su kasnije isključeni iz CK.
- 30. maj – Velike demonstracije u Parizu, De Gaulle raspustio parlament – raspisivanjem novih izbora okončana prijetnja revolucije u Francuskoj.
- 30. maj – U Njemačkoj doneseni Vanredni zakoni (Notstandgesetze), čime su okončana specijalna ovlašćenja Savezničkih sila iz 1949. (nemirni studenti se protivili njihovom donošenju).
- proljeće – Jaka proljećna suša u Jugoslaviji i okolnim zemljama – smanjeni prinosi u poljoprivredi.
Juni
- 2. juni – Uvečer nemiri između brigadista i studenata u blizini Studentskog grada u Beogradu, milicija interveniše.
- 3. juni – Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji: Studenti krenuli u stari dio Beograda, milicija ih presreće kod nadvožnjaka i prebija; Rezolucija studentskih demonstracija: protiv socijalne nejednakosti, nezaposlenosti, birokratije i lošeg stanja na univerzitetu.
- 3. juni – Radikalna feministkinja Valerie Solanas upucala i ranila Andy Warhola.
- 4. juni – Studenti u grupicama dolaze do svojih fakulteta širom Beograda, počinje štrajk, središte je na Filozofskom fakultetu. Među općim zahtjevima su: nezadovoljstvo zbog nejednakosti, nezaposlenosti, ometanja demokracije i samoupravljanja, zahtjevaju se demokratizacija i slobode. Univerzitet preimenovan u "Crveni univerzitet Karl Marx". Stevo Žigon igra monolog iz drame "Dantonova smrt".
- 4. juni – Predsjedništvo konferencije Saveza studenata Jugoslavije podržava većinu zahtjeva studenata i osuđuje brutalnost milicije i pisanje štampe (studente podržavaju i Predsjedništvo i IK CK SK Srbije, ali zahtjevi "samo demokratskim putem").
- 5. juni – Atentat na Roberta Kennedyja, američkog senatora i kandidata na stranačkim izborima za predsjedničku trku (umro rano sljedećeg dana).
- 9. juni – Tito u TV obraćanju daje za pravo studentima, kraj protesta; Donesene "Smjernice" Predsjedništva i IK CK SKJ o najvažnijim zadacima SK u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa (bez efekta).
- 5 – 10. juni – U Italiji Evropsko prvenstvo u nogometu 1968.: 1. Italija, 2. Jugoslavija 3. Engleska. Finale Italija-Jugoslavija je igrano 8. 6. (1:1) i opet 10. 6. (2:0).
- 23 i 30. juni – Parlamentarni izbori u Francuskoj – degolistička Unija demokrata za Republiku odnijela ubjedljivu pobedu.
- juni – Šesti kongres jugoslavenskih sindikata u Beogradu.
Juli
August
Septembar
Oktobar
- 1. oktobar – Otvorena željeznička pruga Sarajevo – Ploče (dogodine elektrificirana).
- 11. oktobar – Lansiran Apollo 7, prvi s posadom.
- 12. oktobar – Ekvatorijalna Gvineja nezavisna od Španije.
- 12 – 27. oktobar – XIX Olimpijske igre u Meksiku. Prije svega zbog nadmorske visine na kojima su se odvijale (2240 metara), postignuta su čak 34 svjetska rekorda. Učinak Jugoslavije: tri zlatne medalje (Miroslav Cerar, Đurđica Bjedov i vaterpolisti), tri srebrne (Đurđica Bjedov, rvač Stevan Horvat i košarkaši) i dve bronzane (bokser Zvonimir Vujin i hrvač Branislav Simić).
- 20. oktobar – Jacqueline Kennedy, udovica ubijenog američkog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za grčkog multimilijardera i brodovlasnika Onazisa.
- 29. oktobar – Na dražbi u pariskom hotelu Drouot za 885 njemačkih maraka prodan je pramen kose Napoleona Bonapartea koji mu je 1815. na Elbi odrezao sluga.
Novembar
- 3. novembar – Razoran zemljotres pogodio Bar u Crnoj Gori.
- 5. novembar – U SAD je republikanski kandidat Richard Milhous Nixon pobjedio na predsjedničkim izborima. Na izborima za predstavnički dom i senat većinu su osvojili demokrati. Nixon je uspio približiti SAD Kini i SSSR-u te okončati vijetnamski rat.
- 6. novembar – Počeli mirovni pregovori SAD i Vijetnama u Parizu.
- 7. novembar – Jugoslavija druga na 18. šahovskoj olimpijadi u švicarskom Luganu (SSSR prvi).
- 12. novembar – Osnovan Fakultet političkih nauka u Beogradu.
- 22. novembar – Izdat The Beatles (album) (poznat i kao "Bijeli album").
- 25. novembar – Plovidbu završava znameniti britanski putnički brod "Queen Elizabeth" da bi 1970. bio otegljen u Hong Kong i poslužio kao ploveći univerzitet, ali ne zadugo, jer je već 9. januara 1972. izgorio.
- novembar – Šesti kongres SK Srbije, partija ima novo rukovodstvo – Marko Nikezić predsjednik (ranije savezni sekretar inostranih poslova), Latinka Perović sekretarica. Početak "liberalne" ere u SKSr. Naglašava se industrijski razvoj, modernizacija, tržište, nemiješanje u poslove drugih republika.
- 27. novembar – U Prištini održane demonstracije na kojima su studenti albanske nacionalnosti tražili da Kosovo postane republika u okviru SFRJ; demonstracije i u Uroševcu, Gnjilanu, Podujevu, kao i zapadnoj Makedoniji. Razbijaju se izlozi i prevrću automobili, poginuo jedan demonstrant, povrijeđeno 10 pripadnika snaga reda.
- 28. novembar – Tenkovi i jedinice JNA sprječavaju demonstracije za albanski Dan zastave.
Decembar
- 2. decembar – CK SKJ podržao PK SK Kosova i Metohije i CK SK Srbije, uključujući aktivnosti protiv incidenata u novembru.
- 22. decembar – Mao Tse-tung smatra da bi obrazovana urbana omladina u Kini trebala biti reedukovana na selu – početak pokreta "Gore u planine i dolje u sela".
- 24. decembar – Apollo 8 u orbiti oko Mjeseca: posada (Borman, Lovell, Anders) prvi su ljudi koji vide drugu stranu našeg satelita.
- 26. decembar – Amandmani VII-XIX na Ustav SFRJ – daljnje sužavanje saveznih ovlaštenja. Autonomne pokrajine ("Socijalističke Autonomne pokrajine") konstitutivni su elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud i ustavne zakone. Naziv "Kosovo i Metohija" skraćen u "Kosovo".
Rođeni
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
August
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
Umrli
- 20. mart – Carl Theodor Dreyer, danski filmski režiser
- 1. april - Lev Davidovič Landau, sovjetsko - azerbejdžanski fizičar
- 4. april – Martin Luther King, američki teolog, borac za ljudska prava i dobitnik Nobelove nagrade za mir
- 28. juni – Otto Hahn, njemački hemičar i fizičar
- 19. august - George Gamow, sovjetski i američki polimat, teorijski fizičar i kosmolog
- 27. oktobar – Lise Meitner, austrijska fizičarka
- 28. novembar – Enid Blyton, britanska književnica
- 30. decembar – Trygve Lie, norveški političar
Reference
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article 1968., which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.