Nobelova nagrada za hemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada koju dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka naučnicima iz različitih oblasti hemije.
Jedna je od pet Nobelovih nagrada koju je 1895. godine ustanovio švedski naučnik i inovator Alfred Nobel za izuzetne doprinose u hemiji, fizici, književnosti, fiziologiji ili medicini kao i dostignuća na uspostavljanju mira u svijetu. Sredstva za nagrade se isplaćuju iz Nobelovog fonda a nagrade dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka na prijedlog Nobelovog komiteta za hemiju, koji se sastoji od pet članova koje je izabrala Akademija. Nagrada se dodjeljuje u Stockholmu, na godišnjoj ceremoniji koja se održava 10. decembra, na godišnjicu smrti utemeljitelja nagrade.
Nobelova nagrada za hemiju | |
---|---|
Lokacija | Stockholm, Švedska |
U organizaciji | Švedska kraljevska akademija nauka |
Prvi put dodijeljena | 1901. |
Službeni veb-sajt | www |
Prva Nobelova nagrada za hemiju dodijeljena je 1901. holandskom hemičaru Jacobus Henricus van 't Hoffu za otkrivanja zakona hemijske dinamike i osmotskog pritiska u rastvorima. Od 1901. do 2018. godine, nagrada je dodijeljena za ukupno 180 osoba. Britanski biohemičar Frederick Sanger je jedina osoba koja je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1958. i 1980).
Dobitnici nagrade za 2018. godinu su naučnici Frances Arnold, George P. Smith i Gregory Winter.
Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju dobivaju zlatnu medalju, diplomu sa citatom i određenu sumu novca.
Medalje koje se dodjeljuju laureatima se kuju u švedskoj kovnici Myntverket kao i norveškoj kovnici od 1902. godine. Ove medalje su registrovane kao zaštitni znaci Nobelove fondacije. Svaka medalja ima sliku Alfreda Nobela u lijevom profilu na spoljnoj, prednjoj strani medalje. Medalje Nobelove nagrade za fiziku, hemiju, fiziologiju ili medicinu i književnost imaju identične prednje strane, na kojoj je prikazana sliku Alfreda Nobela i godine njegovog rođenja odnosno smrti (1833-1896). Nobelov portret se takođe pojavljuje na prednjoj strani Nobelove nagrade za mir i Medalje Nobelove nagradu za ekonomiju, ali sa izmjenjenim dizajnom. Izgled poleđine medalje varira u zavisnosti od institucije koja dodjeljuje nagradu. Zadnja strana medalje Nobelove nagrade za hemiju i fiziku su istog dizajna.
Laureatima Nobelove nagrade diplomu direktno uručuje švedski kralj. Svaka diploma je jedinstveno dizajnirana od strane nagrađenih institucija za dobitnika nagrade. Diploma sadrži sliku i ime laureata a uglavnom sadrži i citat vezan za doprinos laureata.
Na ceremoniji dodjele nagrada, dobitniku se uručuje dokument koji ukazuje na iznos nagrade. Iznos novčane naknade može se razlikovati iz godine u godinu, na osnovu sredstava koja su dostupna od Nobelove fondacije. Na primjer, 2009. godine ukupan iznos novčanih sredstava iznosio je 10 miliona švedskih kruna (SEK) dok je 2012. godine fond nagrada iznosio 8 miliona kruna. Ako u određenoj kategoriji ima dva laureata, nagrada se ravnomjerno podijeli na dva dijela, ali ako ih ima tri, komisija za dodjelu može odlučiti da li da svi laureati dobiju isti iznos nagrade ili da polovinu novčanog iznosa dodjeli jednom laureatu a po četvrtinu preostala dva laureata.
Commons ima datoteke na temu: Nobelova nagrada za hemiju |
This article uses material from the Wikipedia Bosanski article Nobelova nagrada za hemiju, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0 osim ako nije drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Bosanski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.