Veliki Petak

Slavi se u petak prije Uskrsa. Zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmljišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

U vreme kada je Hristos predao duh Svoj Ocu, u svim pravoslavnim hramovima se iznosi Plaštanica. To je platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Hristov. Vernici u najvećem redu i sa dubokim poštovanjem, prilaze Plaštanici i celivaju je. Na Veliki petak se strgo posti (hrana se sprema na vodi), zato što sve misli i molitve treba da budu upućene Gospodu i podsećanju da je On Sebe prineo na žrtvu, iz ljubavi prema svima nama.

• Služba riječi: čitanja iz Starog i Novog zavjeta, pjesme između čitanja, evanđelje, kratka propovijed i sveopća (vjernička molitva)
• Klanjanje križu
• Pričest

• film Pasija
• Bazilika Svetoga groba
• Križni put
• Bičevanje Isusa
• Trnova kruna
• Isusovo razapinjanje
• Isus na križu

 

Veliki petak na Wikimedijinoj ostavi