Puko

Ko e puko ko e fuʻu ʻakau lahi ʻaupito ia, mahalo pē mita ʻe 20 ʻi ʻolunga, kā ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ke lava ngāueʻaki.

Puko
Puko
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga:ʻakau
Vahe:ʻakau matala
Haʻa:lautengaʻiua
Holongā:caryophyllales
Kāinga:NYCTAGINACEAE
Kāinga ofi:Pisonia
Faʻahinga:grandis
Hingoa kakato lōua
Pisonia grandis
Hingoa lea fakapilitānia: Lettuce tree
Puko
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons

Neongo, taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu pē ki he mita ʻe 2 ʻi ʻolunga pe ofi ki ai. ʻOku lahi ngaahi fuʻu ʻi he matātahi.

ʻOku ui ko e fotulona ʻe Yuncker, kā naʻa ne fakafetongi kinaua. Ko e fotulona ʻoku tupu foki ʻi he matātahi, kā ʻoku kehe ʻaupito. Ko e meʻa fakangalingalikehe ʻoku ʻi ai ʻa e fetongi tatau ʻi he ngaahi lea kehe.

ʻOua ʻe fakapuputuʻu mo e touhuni, ʻoku tatau ʻa e ʻasi ʻo hona lou, kae ʻoku kehe ko e toenga. Ko e fuʻu lahi ʻa e ʻakaú ni.

Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • pukovili Gyrocarpus americanus (Hernandiaceae); ko e tenga ʻoku ʻi ai ʻene kapakau, ʻoku vili ʻi he tō ki lalo
  • puko; ko e fakakeheʻi ʻo e fusi
  • puko; ko e faʻahinga mei he kāinga ʻo e polo

Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

  • pukasea (lea fakaniuē)
  • pukotala (lea fakaʻuvea, Hernandia peitata) ko e puko ʻoku tala?
  • puka (lea fakafutuna, Hernandia peitata)
  • puka, puatea (lea fakahauaiʻi)
  • puʻavai (lea fakahaʻamoa)
  • puka, pukatea, puka Avarua (lea fakakuki)
  • puʻatea (lea fakatahisi)
  • pukavai (lea fakatūvalu)
  • buka (lea fakafisi)

Toe meʻa kehe

ʻI he taimi tukufakaholo naʻe lava lea ʻa e ngaahi fuʻu puko. Vakai ki he folau ʻa Kae.

Lea heliaki fakatonga
tala poʻuli ʻa puko

Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
  • Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
  • D.R. Drake, Rain forest vegetation of ʻEua Island, New Zealand Journal of Botany 34, 1996
Puko  Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.

Tags:

Puko Ngaahi faʻahinga kehekehePuko Hingoa ʻi he ngaahi lea kehePuko Toe meʻa kehePuko TatakuPuko

🔥 Trending searches on Wiki faka Tonga:

Puleʻanga fakatahataha ʻAmelika/enLea faka-PotukaliLētisifohaKuiana fakafalanisēHinehinaʻatelangiTuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo TongaHengaSiale tongaPalakuaiSioʻataʻAtelaiteʻŪfia mo LatāOngo tangataLavinia Veiongo (māhanga)TelieAu o ʻUveaAcacia lebbeckPunoumohihifoʻŪkalaʻineLuaʻofaNoaueSione PānuveFinekataHaitiTonga/enTuʻuhetoka/enKulīteaSofele KakalaPotukaliFangu/enSiliMatamakaTaʻetaʻeFūnakimālohiVaine fakafulutāmakiaʻiMatalitiPalu Vavaʻu Cousins (Tupou)MongokōliaLea faka-HaʻamoaHungakaliaAdiantum hispidulumKalolaine TongilavaMoana PasifikiʻIlaaniSikotilaniAotealoaMele SiuʻilikutapuSiokālafi ʻo TongaLau🡆 More