tungī

Ko e nōpele ʻe fā ʻo e Haʻa Vaea ʻoku ui ko e Fāaʻi hai.

HOUʻEIKI MAʻU TOFIʻA
NŌPELETungī
Hingoa teneteneMailefihi; Kolokakala (Tatakamotonga); Vai-ko-Latai (Fuaʻamotu)
ʻApi meʻaʻangaUoleva ʻi Tatakamotonga
Ngaahi tofiʻaMuʻa (kae ʻikai Haveluliku, Fātumu mo Lavengatonga) pea mo Haʻatakalaua ki Fuaʻamotu mo Kaiʻavale mo Haʻatui pea mo e konga ʻo Navutoka naʻe mavahe ʻe Malupō mo Toi.
HaʻaHaʻa Vaea
MatāpuleLupeheke, Lelenoa (Tatakamotonga); Tāitō-e-laʻā (Fuaʻamotu)
Vahe (fakafofonga maʻa e Falealea)Tongatapu

Ko Tungī ko e ʻulu ʻo e haʻa ʻeni.

Naʻe tuku ʻa e hingoa ʻo e Tuʻi Haʻatakalaua ʻi 1799 ʻosi ʻa e pekia ʻo Mulikihaʻamea. Naʻe ʻeiki pē, taʻehuafa, hono foha ko Maealiuaki Fatukimotulalo. Kae ʻosi ʻene pekia ʻi 1842 naʻe fokotuʻu ʻe Siaosi Tupou I maʻa hono foha, ko Viliami Tungī Halatuituia, ʻa e hingoa fakanofo foʻou, ʻa ia koʻeni. Naʻe hoko ia ki he hingoa fakanōpele ʻi 1875.

Ngaahi kupu ʻi he faʻahinga "Tungī"

Ko e kupu ʻe 4, (mei he 4 kātoa) ʻoku ʻi loto ʻo e faʻahingá ni.

Tags:

🔥 Trending searches on Wiki faka Tonga:

Tuʻahivi fakamoʻungaafi ʻo TongaLea faka-PotukaliToakeTasimaniaʻInoke S. VeikunePāpua Niu KiniValaPuleʻanga fakatahataha ʻAmelikaFisiʻĒsiaʻOtumotu MāsoloʻŌhai siʻiNafualuPuha meʻangāueKuloisiaFunafutiʻŌhai lahiTamanuHaʻatuʻaVelataSiliaSofele KakalaKiiviLavinia Veiongo (māhanga)ManauiʻEulopeFofoaHiapoFūnakimālohiLoloSokaLiuakoetauMatakasikaKakatisiHaʻamonga ʻa Maui (pupunga fetuʻu)MinecraftHokoniumuiPilitāniaLātūholevaKueitiPatetaTalatalaLimaSinamoniFakafaʻafaʻahinga fakasaienisivietināmiLea fakafalanisēAcacia lebbeckLētisiKOVITI-19Fuaʻamotu (Vavaʻu)SipeiniTaliniMonumanuMikolonisiaMakahokovaluNgaahi ʻata ʻo e ʻakau TongaPāpeitosiSaipalesi🡆 More