Koviti-19

Ko e vailasi kolona (KOVITI-19) ko e mahaki ne fakatupu mei he vailasi ʻoku pipihi mei he tangata ki he tangata.

Ko e vailasi ʻoku ne fakatupu ʻa e KOVITI-19 ko e vailasi kolona foʻou kuo mafola ki he ngaahi fonua ʻi mamani. Ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e KOVITI-19 ʻoku kau ai ʻa e ʻikai ke ʻi ai ha fakaʻilonga ki he puke lahi. Naʻe fuofua ʻilo ʻa KOVITI-19 ʻi Uahani, Siaina, ʻi he 2019.

Koviti-19
Taʻofi ʻa hono Tufaki ʻa e Siemu
Koviti-19
KOVITI-19

ʻE malava ke ke pihia ʻi he KOVITI-19 ʻokapau te ke ofi (fakafuofua ki he mita ʻe 2 pe ko e li tuʻo ua e laʻinima) ki ha taha ʻoku ne maʻu e mahaki ni. Ko e KOVITI-19 ʻoku angamaheni hono tufaki mei he tangata ki he tangata. ʻE malava pe ke ke pihia ʻi he vailasi ko ʻeni ʻaki haʻo manavaʻaki ha huhuʻa ʻi he taimi ʻoku tale ai, mafatua pe lea ha taha ʻoku puke ʻi he mahaki ni. ʻE malava ke ke pihia ʻi he meʻa ni ʻi haʻo ala ki ha feituʻu pe ko ha meʻa ʻoku ʻiai ʻa e vailasi, pea hili koia ʻoku ke ala ki hoʻo ngutu, ʻihu pe mata.

ʻOku lolotonga hala ha faitoʻo ke ne maluʻi kita mei he KOVITI-19 Koe founga lelei taha keke malu ai ko haʻo fakaʻehiʻehi mei he vailasi ʻoku ne fakatupu ʻa e KOVITI-19. Nofo maʻu ʻi ʻapi ʻi he faingamalie kotoa pea ke fakaʻehiʻehi mei he ofi ki ha kakai kehe. Tui haʻo puloa tupenu ʻoku ne ʻufiʻufi hoʻo ʻihu pea mo e ngutu ʻi ha ngaahi feituʻu fakapuleʻanga. Fufulu mo holoholoʻi ʻa e ngaahi feituʻu angamaheni ʻoku te ala kiai. Fufulu hoʻo nima ʻaki ha koa mo e vai ke ʻaʻu ki he sekoni ʻe 20, pe ko haʻo ngaueʻaki ha meʻa fufulu nima ʻoku aʻu ʻo peseti ʻe 60 ʻa e lahi ʻo e olokaholo ʻoku ʻiai.

Ngāueʻaki ʻa e initaneti ki he fakatau meʻakai mo e faitoʻo, sio ki he toketa, pea mo fakakakato ʻa e ngaahi ngāue fakapangikē ʻi he taimi faingamālie ai. ʻOkapau ʻe fiemaʻu ke ke ʻalu tonu ki ai, nofo va mamaʻo mo ha taha pe ʻaki e mita ʻe 2 pe lahi ange pea ke holoʻi hoʻo ngaahi koloa te ke ala ki ai. Ngāueʻaki ʻa e tiliva mo e kaimaʻuatu, pea fakasiʻisiʻi ʻa e fetuʻutaki mata ʻi he faingamālie kotoa pe.

Nofo maʻu ʻi ʻapi ʻo kapau ʻoku ke puke, tukukehe kapau teke fiemaʻu tokoni fakafalemahaki. Fakamamaʻo mei hono ngāueʻaki ʻa e tekisi, pasi mo ha toe heka fevahevaheʻaki. Nofo mavahe mei he kakai kehe ʻi hoʻo ʻapi ka e pehe foki ki ha monumanu. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha faitoʻo totonu ʻo e KOVITI-19, ka ʻe malava ke ke fekumi ki ha tokoni faka-falemahaki ke fai ha tokoni ki hoʻo ngaahi fakaʻilonga. Kapau te ke fiemaʻu tokoni, ta kimuʻa.

ʻOku malava ke puke ʻa e taha kotoa ʻi he KOVITI-19. Ko e kau vaivai mo e kakai ʻoku ʻiai haʻa nau mahaki tauhi ʻoku nau malava ken au puke lahi mei he vailasi ni.

Tataku

Tags:

Siaina

🔥 Trending searches on Wiki faka Tonga:

TokioPelūMosekouFilipainiSione Tupou Mateialona/enNaʻaʻuli (siʻi)TeʻelangoLataimaumi HaveaMotu NōfolikiSilivakaʻifangaOvalauTapuʻosi (TL)Malinoa/enʻOtumotu KeimeniMongokōliaVakaHome IslandTuʻitupouVenesuelaKataloniaHavea Hikuleʻo (Fuofuapau I)NiutōuaMonumanu ngaolo pe totoloHumu (langi)/enʻOtumotu SolomoneKamipōtiaTauʻolungaLūsiaTēvita ʻUnga TangitauFukofukaHouma (Tongatapu)/enFaʻēʻaemanoSiaosi Tupou VKanipelaSalatoTēvita ʻUngaLaufaleTofangaViliami Maealiuaki MafileʻoPalesitaineKōlea TokelauAnnona squamosaPalāsiliAglaia saltatorumKiupaTāupoʻouVaimalō/enPuleʻilangitē LāvakaʻEulopeKuavaSokaFakanaʻanaʻaPierre BataillonLaukaupoʻuli🡆 More