Tuba

Tuba, skraćeno Tb., je limeni duvački instrument, najvećih dimenzija i najdubljeg zvuka.

Uočljiva je po vrlo širokom završnom delu cevi i levku okrenutom u vis. Ima četiri ventila, ali neke varijante imaju i pet ili čak šest. Četvrti ventil snižava ceo alikvotni niz tonova za dva i po stepena (čista kvarta), a kombinovana upotreba svih ventila postepeno snižava ceo alikvotni niz do petog i po stepena (velika septima). Ovim je omogućeno dobijanje svih polustepena između pedalnog tona i drugog alikvotnog tona. Pošto je tuba konstruisana tek u prvoj polovini 19. veka, kao zamena za neke manje zadovoljavajuće instrumente dubokog registra (kao što je npr. ofikleida, čimbaso i drugi), na njoj je ventilni mehanizam primenjen od početka. Srazmerno široka cev i dubok usnik čine da je zvuk tube pun, ali zaobljen, najsrodniji zvučanju horne ili krilnice (varijanta trube). Iako se često slaže u akorde sa trombonima, ne doseže snagu i blistavost njihovog zvuka, ali im čini dodatni, masivni bas. Za svoju veličinu i zvučnu dubinu, tuba je srazmerno pokretljiv instrument. Ipak, registar i karakter njenog zvuka čine da je solistička upotreba tube, pa čak i samo istaknutija uloga u orkestru, sasvim retka.

Tuba
Tuba

Obim je dat prema najčešće korišćenoj bas-tubi, koja (najčešće) ima pedalni ton F1.

Tuba u osnovi pripada porodici horne, ali se sa nekoliko srodnih instrumenata izdvojila u posebnu grupu. U duvačkim orkestrima, koristi se ceo niz varijanata ovog instrumenta – eufonijum, helikon, suzafon i drugi, sa izvesnim razlikama u obliku, ali i u registru koji često zalazi u tenorsko područje.

Osnovne varijante tuba su tenor-tuba (već navedeni eufonijum) obima od B1 (pedalni ton) do b1, zatim bas-tuba sa pedalnim tonom Es1, odnosno najčešće F1, kontrabas-tuba sa pedalnim tonom C1 koji je teško dobiti, pa se uzima da je pedalni ton isti kao kod bas-tube, ali je obim manji i ide do d1 i kontrabas-tuba pedalnog tona B2 sa rasponom do b. Bas-tuba i dve kontrabas-trube se sreću pod imenom bombardon i grade se u dve registarske varijante in E♭ i in B.

Nemački kompozitor Rihard Vagner (Richard Wagner) je u cilju kompletiranja porodice tube bio inicijator gradnje tzv. Vagnerovih tuba sa pedalnim tonovima B1 (kao kod eufonijuma) i F1 (kao kod bas-tuba), koje su po obliku sličnije hornama, čak su i sa istim usnikom, ali imaju četiri ventila i drugačiji zvuk. Iako su osim samog Vagnera, i drugi koristili ove tube (Anton Brukner (Anton Bruckner) u VII i IX simfoniji, Rihard Štraus (Richard Strauss) u Elektri), one su nestale iz orkestarske prakse i ne proizvode se više.U novije vreme firme Alexander i Engelbert Schmit ponovo proizvode Wagner-tube: B/F kompenzaciona tenor-tuba,B/F dvojna tuba i F/bas tuba. Notacija je bila raznolika, jer je i sam Vagner menjao način notiranja (u početku je pisao kao za alt-hornu in B i hornu in F, a kasnije za iste instrumente pisao je in E♭, odnosno tenor-tuba je zvučala veliku sekstu niže, i in B, odnosno, bas-tuba je zvučala veliku nonu niže). Kod Bruknera i Štrausa, ista tenor-tuba zvuči veliku nonu niže od zapisanog, a bas-tuba veliku duodecimu niže (oktava+kvinta).Savremena notacija je kao za dvojnu F/B hornu i obicnu F/hornu, zvuci cistu kvintu nize u violinskom i bas-kljucu.

Literatura

  • R. Winston Morris und Edward R. Goldstein: The Tuba Source Book. Indiana University Press, 1996, ISBN 0-253-32889-6.
  • Hans Kunitz: Die Instrumentation 9. – Die Tuba. Breitkopf & Härtel, 1994, ISBN 3-7651-1020-5.
  • Bruce Holcomb, Mozarteum Salzburg: Die Verbesserung der Stimmung. Bernd Katzbichler 1981, ISBN 3-87397-475-4.
  • Winfried Pape: Instrumentenhandbuch Streich-, Zupf-, Blas- und Schlaginstrumenten in Tabellenform, Musikverlag Hans Gerig Köln, TB 264, Theoretica Band 11, 2. Auflage 1976 (1. Aufl. 1971), ISBN 3-87252-055-5

Vanjske veze

Tags:

Alikvotni tonoviHornaLimeni duvački instrumentiOrkestarTrombonTruba

🔥 Trending searches on Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски:

Herceg NoviVraneRatovi u bivšoj JugoslavijiSomborODušanov zakonikBata ŽivojinovićIslamLista turcizama u srpskohrvatskom jezikuSokobanjaŠabacNovi ZelandIstanbulReligijaSarajevski atentatKeopsova piramidaPulaPrazilukOtpisaniMira BanjacRadomir PutnikStevo KarapandžaStvaranje JugoslavijeEzoterijaGruzijaPetrovac na MlaviBajaga i instruktoriSuboticaVelika seoba SrbaHrvatskaGNK Dinamo ZagrebAntisemitizamVojni puč 27. marta 1941.FrancuskaHercegovinaMilan NedićJužna AmerikaMentalni poremećajRadovan KaradžićSnežana ĐurišićŠkorpionSovjetski SavezKladovoGoran BregovićAlbanciLepa LukićVaginaManastir MileševaSrpska pravoslavna crkvaNemanjićiPrvi srpski ustanakAnalni seksUlcinjPrvi balkanski ratSovaRade MarkovićVeče sa Ivanom IvanovićemGlavna stranicaHematomŠpanijaLipidiSarajevoRad (fizika)GojaznostŽikina dinastijaOpsesivno-kompulzivni poremećajUstavNovacDražen PetrovićPanta reiSrpski film (film)TrombocitiVojislav ŠešeljJetraVodenjak (znak)Jarac (znak)MarihuanaEutanazijaJajce🡆 More