Ruj

Sam rod ruj (Rhus) obuhvaća oko 150 vrsta manjeg listopadnog drveća i grmlja koje raste u pojasu umjerene i suptropske klime, po Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Ruj
Crtež Ruja
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Sapindales
Porodica:	Anacardiaceae
Rod:	Rhus Carolus Linnaeus, 1753

Po Balkanu raste obični ruj (Cotinus coggygria), nisko drvo ili grm raširen po Južnoj i Centralnoj. Europi, Centralnoj Aziji i centralnoj Kini. Eliptoidno lišće dugo do 8 cm, na rubovima s donje strane je plavo-zeleno, za razliku od tog u proljeće (kad lista) i u jesen (kad opada) ima jarko crvenu (rujnu) boju pa se zato tako i zove. Rujevi imaju brojne male cvjetove koji su uglavnom sterilni, pa se brojne vrste bespolno razmnožavaju rizom.

Rujevi se koriste kao sirovina za proizvodnju bojila, lijekova i pića a sušeni plodovi nekih vrsta koriste se kao začin po Bliskom Istoku. Ali se isto tako često koriste kod melioracije erodiranih površina i kao ukrasne biljke. Grozdasti ili sicilijanski ruj (Rhus coriaria), raširen po Mediteranu, naročito se uzgaja po Južnoj Italiji kao sirovina za proizvodnju tanina koji se koristi za štavljenje kože.

Otrovni ruj (Toxicodendron vernix) je grmoliko stablo koje raste po močvarnom kiselom tlu na istoku Sjeverne Amerike, njen bezbojni vrlo toksični fluid potamni kad se izloži zraku. Američki ruj (Cotinus americanus), sličan običnom ruju, je nisko drvo (grm) koji raste po jugu Sjedinjenih Američkih Država.