Rode (lat.
Ciconiidae) su porodica visokih ptica, dugih nogu i vratova, dugog i tvrdog kljuna.
Rode | |
---|---|
Bijela roda | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Red: | Ciconiiformes |
Porodica: | Ciconiidae Gray, 1840 |
Rode su mahom dugog vrata i nogu. Visina varira od 75 cm (Ciconia abdimii) do 150 cm (afrička sjedlarica). Rep im je uglavnom kratak.
Kljun je takođe uvijek dugačak i jak, ali različitog oblika kod različitih vrsta. Tipične rode iz roda Ciconia imaju prav i tanak kljun, dok na primjer sjedlarice i velike jabiru rode imaju kljunove povijene naniže, duge i do 35 cm.
Perje roda je u crnim i bijelim tonovima, u zavisnosti od vrste. Crno perje uglavnom ima metalni odsjaj, što ima ulogu u vrijeme parenja, kada i bijelo perje izgleda blještavo.
Rode su teške ptice, širokog raspona krila. Primjera radi, roda marabu je težak oko 9 kg i ima raspon krila od 3,2 metra te čini jednu od dviju ptica, pored andskog kondora, koje imaju najširi raspon krila od svih kopnenih ptica. Od svih ptica, samo pelikani i albatrosi imaju veći raspon krila od ovih.
Rode su aktivne danju, sa izuzetkom Ciconia abdimii koja lovi i noću. Vrlo su osjetljive na nagle klimatske promjene. Na primjer, kada pada kiša ili je jako hladno, rode mogu da podignu jednu nogu među perje da bi smanjile površinu tijela izloženu hladnoći, ili guraju kljun u perje.
Većina roda nema glasne žice, te su nijeme i u gnijezdu komuniciraju uglavnom klepetanjem kljunom. Neke, međutim, kao što je crna roda, mogu da pjevaju.
Rode su mesožderi i, iako je rasprostranjeno vjerovanje da se uglavnom hrane žabama, one čine tek jedan dio njihove ishrane. Rode jedu i insekte, guštere i zmije, crve i gliste, pa i male ptice i sisare kao što su hrčci.
Rode snesu tri do pet jaja, rijetko jedno do sedam. Veličina jajeta varira od 5,5 cm (Ciconia abdimii) do 8,5 cm (marabu), a težina između 58 i 146 g. Oba partnera leže na jajima od 25 do 38 dana i obezbjeđuju hranu za mlade. Nakon pedeset do sto dana, mladi mogu da lete.
Rode žive po preko 20 godina. Bijele rode žive i po preko 30 godina. Kada su zatvorene, rode žive i duže, sa najstarijim primjerom rode od 48 godina.
Mnoge vrste roda su ptice selice. Uglavnom lete u jakim zamasima, jedreći u zraku, čime štede energiju, ali su im za to potrebne tople vazdušne struje. Čuvena zbirka fotografija roda iz 1884. godine, od Otomara Anšica, je inspirisala Otoa Lilientala u 19. vijeku da konstruiše eksperimentalne mehaničke jedrilice.
Rode žive uglavnom u područjima suve klime, u tropskim i suptropskim krajevima, za razliku od svojih rođaka ibisa, čaplji i kašikara. U Evropi žive samo crne i bijele rode, i vrlo rijetke rode iz vrste Mycteria ibis i afrički marabu (Leptoptilos crumeniferus).
Gnijezda roda su obično velika i one ih koriste po nekoliko godina. Gnijezda nekih roda su velika i po dva metra u prečniku i tri metra dubine. Iako se ranije mislilo da rode za života imaju jednog partnera, danas se zna da je to zasigurno samo u okviru jedne sezone. Nakon što se odsele, rode znaju da promijene partnera, premda to ne mora da se desi, kao što ne mijenjaju često ni gnijezdo.
Neke vrste roda prave gnezda u naseljenim mjestima: na drvetu, krovu kuće, odžaku ili banderama. U Grčkoj u nekim primorskim mestima na električnim stubovima su izgrađena namjenska metalna okrugla postolja da bi rode na njima postavljale svoja gnijezda.
Rode se dijele na 19 vrsta u šest rodova.
Iako su neke rode danas jako ugrožene, nije poznato da su neke vrste ili podvrste u toku istorije izumrle. Kost rode iz roda Ciconia, koja je pronađena u pećini na ostrvu Reinion, vjerovatno potiče od rode koju su pojeli rani doseljenici na ostrvo; nijedan dokaz ne svjedoči prisustvo roda ni na tom ni na drugim Maskarenskim ostrvima.
Fosilni rod Ciconiopsis (rani oligocen, Puerto Deseado u Patagoniji, Argentina) se obično pridružuje ovoj familiji.
U zapadnim kulturama bijela roda simbolizuje rađanje djeteta. Kada bi roditeljima bilo teško da objasne djetetu kako djeca dolaze na svijet, obično bi odgovarali sa „djecu donose rode“, kao način da se izbjegne odgovor. Ovo vjerovatno potiče od starog vjerovanja da rode donose sreću i blagostanje, i vjerovatno zbog toga što su pravile velika gnijezda povrh dimnjaka na kućama, te je bilo lako zamisliti kako rode „spuštaju“ djecu niz dimnjak u kuću. Zbog ovoga, roda se često prikazuje kako u kljunu nosi zavežljaj sa djetetom unutra. Crvene pjege koje imaju novorođenčad su se znale interpretirati kao rodini ugrizi, premda su u stvari kapilari koji ubrzo po rođenju izblijede.
Bijela roda je simbol Haga, u Holandiji, gdje se nalazi oko 25% svih evropskih roda. Bijela roda je i preovladavajući simbol Alzasa u istočnoj Francuskoj.
U Vijetnamu, rode simbolizuju izdržljivost siromašnih poljoprivrednika i marljivost vijetnamskih žena.
Većina mitova se odnosi na bijele rode.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Rode (porodica), which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.