Prostorno planiranje se bavi organizacijom, uređenjem i opremanjem nekog prostora kako bi stanovnici tog prostora kvalitetnije živeli.
Evropska povelja o prostornom planiranju iz 1983. godine sa Evropske konferencije ministara prostornog planiranja (CEMAT) [1] koja se te godine održavala u španskom gradu Toremolinos definiše prostorno planiranje na sledeći način:
Regionalno/prostorno planiranje je geografski izraz ekonomske, socijalne, kulturne i ekološke politike čitavog društva. Ono je istovremeno naučna disciplina, administrativna veština i politika zamišljena kao interdisciplinarni i globalni pristup koji teži održivom razvoju regiona i organizaciji prostora prema zamisli vodilji.
Prostorno planiranje se sprovodi na različitim prostornim nivoima i to su:
Ova tri nivoa su regulisana nacionalnim zakonodavstvom.
Na međunarodnom nivou se mogu izdvojiti:
Kontinentalni nivo u Evropi je u nadležnosti Saveta Evrope (CEMAT) i Evropske unije (Direkcija za regionalnu politiku Evropske komisije) [2]. Na kontinetalnom nivou, u Evropi, postoji nekoliko referentnih dokumenata iz oblasti prostornog planiranja: PPREU iz 1999. godine i Teritorijalna agenda iz 2007. godine, revidirana 2011. godine. Neki značajan dokument iz oblasti prostornog planiranja je rezultat svake od CEMAT-ovih konferencija koje se održavaju svake treće godine počevši od 1970.
Na svetskom nivou neke organizacije Ujedinjenih nacija se bave problemima prostornog planiranja – UNDP, UN Habitat, UNCRD. Referentni dokument su Smernice za prostorno i urbanističko planiranje iz 2015. godine [3] na koji se oslanja Nova urbana agenda usvojena na konferenciji Habitat III u Kitu 2016. godine.
Prekogranične i interregionalne aktivnosti u oblasti prostornog planiranja imaju za cilj saradnju lokalnih zajednica na međunarodnom nivou pri čemu se prekogranične aktivnosti odnose na oblasti u bilizini granica, dok se interregionalne aktivnosti odnose na saradnju geografski međusobno udaljenih oblasti koje nemaju zajedničku granicu.
Prostorno planiranje je interdisciplinarana naučna oblast i veština koja koristi integralni pristup koji uzima u obzir konceptu održivog razvoja. Cilj integralnog pristupa je povezivanje različitih tematskih oblasti čiji se interesi prepliću na određenom prostoru. Za tematske oblasti se najčešće koristi naziv sektori. Da bi prostorni planovi bili kvalitetni potrebno je analizirati određeni prostor sa različitih gledišta. Osnovne sektorske oblasti koje treba uzeti u obzir u procesu prostornog planiranja su: prirodni resursi, urbana i ruralna naselja, privreda, infrastruktura, javne službe, životna sredina, kulturna baština.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Prostorno planiranje, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.