Ludwig Feuerbach
Ludvig Andreas fon Fojerbah (nem.
jul">28. jul 1804 — Rehenberg, Nemačko carstvo, 13. septembar 1872) je bio nemački filozof i antropolog. Bio je četvrti sin poznatog pravnika Pola Johana Anselma Ritera fon Fojerbaha, brat matematičara Karla Vilhelma Fojerbaha i stric slikara Anselma Fojerbaha. Fojerbah je bio politički liberal, ateista i materijalista. Mnogi od njegovih filozofskih radova predstavljaju kritičku analizu hrišćanstva. Fojerbah je doprineo razvoju dijalektičkog materijalizma, a često se pominje kao most između Hegela i Marksa.
| Ludvig Fojerbah | |
|---|---|
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | 28. 7. 1804. Landshut, Sveto rimsko carstvo |
| Smrt | 13. 9. 1872. (dob: 68) Rehenberg kod Nirnberga, Nemačko carstvo |
Kritičar idealizma i religije. Smatrao je da se civilizacija treba odreći i jednog i drugog, ako želi postići napredak. U kasnijim radovima nastoji razviti teoriju materijalističkog humanizma, i etiku ljudske solidarnosti.
U početku je pristalica Hegelove filozofije , kod kojeg je studirao. Kasnije, pod utjecajem revolucionarnih zbivanja u Europi sredinom 19. stoljeća, postaje predvodnikom radikalnih, lijevih (mladih) hegelijanca, koji su razvijali kritičku komponentu Hegelovog učenja i potkopavali reakcionarnu vezu filozofije, države i kršćanstva u tadašnjoj Pruskoj te na koncu stvorili potpuno suprotnu filozofiju od Hegelove.
Kao i neki drugi radikalni filozofi toga vremena i prostora, ostao je bez posla na fakultetu i veći dio života djelovao izvan akademske zajednice.
Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa. Smatraju ga mostom između dvaju gigantskih mislilaca, Hegela i Marxa. U novije se vrijeme njegova kasnija, zrela promišljanja vrjednuju kao bitan doprinos filozofiji.
Biografija
Rodio se u bavarskom gradu Landshutu, a otac mu je bio pravnik. Studirao je protestantsku teologiju u Heidelbergu, a 1824. seli u Berlin, gdje dvije godine studira filozofiju kod Hegela. Doktoriravši 1828., dobiva mjesto docenta u Erlangenu.
Kao 26-godišnjak anonimno objavljuje Misli o smrti i besmrtnosti, spis u kojem odbacuje besmrtnosti i božju transcendentnost. Iako se njome potvrdio kao vodeći mislilac među lijevim hegelijancima, knjiga će biti zabranjena i koštati Feuerbacha profesorskog mjesta u Erlangenu, ali i akademske karijere, koju okončava 1837.
Živio je uglavnom od prihoda tvornice u obiteljskom vlasništvu; nakon njenog bankrota, živi skromno u Nürnbergu do smrti.
Dela
- Misli o smrti i besmrtnosti, 1830.
- Prema kritici Hegelove filozofije, 1839.
- Bit kršćanstva, 1841.
- Principi filozofije budućnosti, preveo Vuko Pavićević
Vidi još
Reference
Literatura
Vanjske veze
- Ludvig Fojerbah na Marxists Internet Archive.
- Ludwig Feuerbach: "The Essence Of Christianity" in Relation to (Max Stirner's) "The Ego And Its Own"
- Max Stirner: Stirner's Critics Reply to Feuerbach
- Karl Baier: Skizze zu Feuerbachs Leben und Werk (PDF; 72 kB)
- Hans-Christoph Rauh: Wilhelm Bolins philosophischer Briefwechsel mit Ludwig Feuerbach (PDF; 77 kB), Aufklärung und Kritik 2/2007
- Ludwig-Feuerbach-Gesellschaft Nürnberg e. V.
- Magisterarbeit zur Familie Feuerbach Arhivirano 2021-05-16 na Wayback Machine-u (PDF) (= Sonderheft 6/2002 von Aufklärung und Kritik; 1,28 MB)
- Internationale Gesellschaft der Feuerbach-Forscher e. V. Arhivirano 2014-05-17 na Wayback Machine-u
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Ludwig Feuerbach, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.