Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.
Καλαμάτα | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Grčka |
Periferija | Peloponez |
Prefektura | Mesanija |
Stanovništvo | 57620 (2001) |
Površina | 253.2 km² |
Visina | 0-21 m |
Koordinate | 37°20′N 22°7′E / 37.333°N 22.117°E |
Poštanski broj | 241 00 |
Pozivni broj | 27210 |
Registarska oznaka | KM |
Gradonačelnik | Asimakis Asimakopoulos |
Službena stranica | www.kalamata.gr |
Karta | |
Kalamata je glavni grad i glavna pomorska luka prefekture Mesanija, grad leži na obalama rijeke Nedon u sredini Mesanijskog zaljeva.
Grad je smješten pored ostataka antičkog grada Pharai kojeg spominje Homer.
Kalamata leži 238 km jugozapadno od Atene, oko 60 km, 120 km jugoistočno od grada Pirgosa, te oko 80 km jugo-zapadno od Tripolija, 60 km zapadno od Sparte, i oko 8 km istočno od Mesene. Kalamata je udaljena 215 km južno od Patrasa i 715 km južno od Soluna. Po popisu iz 2001. godine Kalamata je imala 57 620 stanovnika.
Kalamata leži u Mesanijskom zaljevu koji ima brojne duge plaže. Planina Tajget nalazi se udaljena 4 km istočno od grada, autocesta GR-82 Kalamata - Sparta ide po obroncima planine.
Ime Kalamata možda vuče porijeklo iz grčke složenice kala ommata, a što znači lijepe oči. bizantinska crkva pored grada posvećena je djevici Kalomata. Postoji i sasvim druga pretpostavka da je porijeklo imena latinskog porijekla, složenica od dviju riječi; Cala što znači mjesto za sidrenje i Mata malo drvo.
Za razliku od većine drugih grčkih gradova, Kalamata nije osnovana u antičkim vremenima.
Kalamata je u svojoj historiji često mijenjala gospodare. Bila je pod franačkom vlašću od 1205 do 1381godine. franačka plemićka obitelj Villehardouin, vladala je od 1210 do 1278 godine i izgradila dvorac u mjestu.
Kalamatu su zauzeli Turci 1481 i vladali njome do 1681 godine. Nakon Turaka gradom vladaju Venecijanci do 1715 godine. Za vrijeme mletačke vlasti Kalamata je bolje utvrđena, a grad je doživio ekonomski oporavak i rast.
Turci ponovno zauzimaju Kalamatu 1715 godine, i vladaju njome sve do Grčkog rata za nezavisnost kada je Petros Mavromihalis oslobodio grad 23. februara 1821 godine, od turske vlasti nakon okupacije od skoro 300 godina. Grčke ustanike vodili su vojskovođe; Teodor Kolokotronis, Petros Mavromihalis i Papaflesas. 1825 godine Ibrahim Paša razorio je grad za vrijeme Grčkog rata za nezavisnost. Nakon toga grad je ponovno podignut i postao je jedna od najznačajnijih luka Mediterana.
Dana 29. aprila 1941 vodila se kod luke u Kalamati žestoke borba između nastupajućih njemačkih snaga i vojnika iz sastava 2. novozelandske divizije.
Današnja Kalamata je drugi grad po veličini na Peloponezu. Grad je trgovačko sjedište poljoprivrednog kraja koji je poznat po proizvodnji i izvozu; grožđica, maslina i maslinovog ulja. Kalamata je ponovno bila svjetskim naslovnicama kada ju je pogodio potres od 6.6 po Richterovoj ljestvici u utorak 13. septembra 1986 godine. Potres nije izazvao veća oštećenja, ali je izazvao paniku.
Novosnovani Univerzitet Peloponez ima ogranak (kamp) u Kalamati sa studijima; Historije, Književnosti, Religije i Filozofije. U Kampu Kalamati se održavaju besplatni tečajevi grčkog jezika za iseljene Grke.
Pored grada ide magistralna cesta; E55/E65 kao i Grčka međugradska cesta GR-82. Najbliža autocesta se nalazi na 35 km sjeverno od grada.
Kalamata je povezana brzom željezničkom linijom sa gradovima; Kiparisijom, Pirgosom, Patrasom i Kiatom, putnički promet prema Korintu je zbog rekonstrukcije pruge zatvoren.
Iz gradske luke voze trajekti za otoke Kiteru i Kretu. Od sredine 1980-tih i prometuje kružna brodska linija između gradova; Kalamata - Kitera - Khania (Kreta).
Za ljetnih mjeseci brojni čarter letovi iz raznih europskih gradova lete na Međunarodnu zračnu luku Kalamata.
Godina | Stanovništvo | Promjena | Stanovništvo općine | Promjena | Gustoće |
---|---|---|---|---|---|
1981 | 42,075 | - | - | - | |
1991 | 43,625 | +1,550/+2.68% | 50,693 | - | 200.20/km² |
2001 | 61,373 | +17,748/+177.0% | 81,125 | - | 457.56/km² |
Kalamata je grad brojnih znamenitosti, poput Dvorca Villehardouin, bizantinske crkve Ipapandis, manastira Kalograiona i Muzeja željeznice. Crkva Agion Apostolon (Sveti Apostoli) ima veliko nacionalno značenje za Grke jer je u njoj Mavromihalis objavio početak Grčkog rata za nezavisnost.
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Kalamata, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.