Čarobna frula (njemački: Zauberflöte) opera je koju je skladao Wolfgang Amadeus Mozart 1791.
godine na samrti, a libreto je napisao Emanuel Schikaneder. Praizvedena je 30. rujna 1791. god. u Beču. Opera se sastoji od govorenih i pjevanih dijaloga, što je svojstveno formi poznatoj kao Singspiel. Čarobna frula je opera u dva čina (14 slika). Svakako najpoznatiji dio opere je Arija Kraljice noći, u kojoj Kraljica noći sprema osvetu velikom svećeniku Sarastro te poziva sve sile prirode i bogove osvete da čuju njezinu kletvu. Posebnost je te arije u tome što su njezini tonovi toliko visoki da ih kvalitetno otpjevati može samo nekoliko koloraturnih sopranistica na svijetu.
Čarobna frula | |
---|---|
Opće informacije | |
Muzika | Wolfgang Amadeus Mozart |
Libreto | Emanuel Schikaneder |
Jezik | njemački |
Žanr | Singspiel |
Činovi | 2 |
Trajanje | 165 min. |
Informacije o premijeri | |
Premijera | 30. septembar 1791. Beč Austrijsko Carstvo Theater auf der Wieden |
Lica | |
|
Dramska radnja opere zasnovana je na fantastičnoj priči koja se događa negdje u dalekoj začaranoj zemlji iz bajke. Sadržaj je prožet borbom između dobra i zla. Svijet dobrote i pravde predstavlja veliki svećenik Sarastro, a zlim podzemljem upravlja zloglasna Kraljica noći. Čarobna frula je predmet koji ima magične moći te se svi za nju bore, a u prenesenom značenju to je glazba koja nas prati kroz cijeli život.
uloga | glasovni fah | |
---|---|---|
Tamino | tenor | |
Papageno | bariton | |
Pamina | sopran | |
Kraljica noći (Astrifiammante) | sopran | |
Sarastro | bas | |
tri dame | 2 soprana i mecosopran | |
Monostat | tenor | |
tri dečaka | dečački sopran, alt, mecosopran | |
propovednik u hramu | bas-bariton | |
tri sveštenika | tenor i 2 basa | |
Papagena | sopran | |
dva oklopnika | tenor, bas | |
tri roba | 2 tenora i bas | |
sveštenici, žene, ljudi, robovi, hor |
Opera Čarobna frula je poznata po svojim masonskim elementima. Šikaneder i Mocart su bili masoni i pripadali su istoj loži. Na operu je uticala filozofija epohe prosvetiteljstva, i ona se može shvatiti kao apologija prosvećenog apsolutizma. Kraljica noći simbolizuje mračnjaštvo ili, po nekim interpretacijama, Katoličku crkvu. Njen protivnik Sarastro simbolizuje prosvećenog suverena koji vlada po principima razuma, mudrosti i prirode. Priča je alegorija o prosveženju čovečanstva, od haosa, preko religijskog sujeverja, do racionalnog obrazovanja. Konačan cilj likova u operi je Zemlja pretvorena u rajsko kraljevstvo, gde su smrtnici i bogovi jednaki (Dann ist die Erd' ein Himmelreich, und Sterbliche den Göttern gleich). Ovaj stih se ponavlja u finalu oba čina.
Normativna kontrola |
---|
This article uses material from the Wikipedia Srpskohrvatski / Српскохрватски article Čarobna frula, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaj je dostupan pod CC BY-SA 4.0 osim ako je drugačije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Srpskohrvatski / Српскохрватски (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.