Isekuru

Isekuru ni kimwe mu bikoresho by'ahambere n'anubu kigikoreshwa mu gusya bimwe mu bihingwa bikoreshwa mu gikoni Isekuru akenshi ikozwe mu mabuye, ibiti, ibumba cyangwa farufari, ibyuma cyangwa ibirahure.

Isekuru
Agasekuru gato
Isekuru
Wooden mortar and pestle from the Philippines

Ibi bikorwa byakorwaga m'ugihe ukoresheje ibi bikoresho cyitwako cyizengurukaho .

isekuru urebye yakuye izina ryayo muri kilatine aho yitwa mortarium, naho mu gihe pesitile yakuye izina ryayo ku nshinga y'Ikilatini yitwa pilare, bisobanura "kanda cyane".

Amateka

Amateka ya mbere

Imbere ya y'isekuru yambere ikora bitinze. Bifitanye isano ndetse ninzibacyuho yo kuva mubahigi kandi bahiga bajyaga mu bukungu bwu buhinzi, kandi ifite ubwoko bwinshi bwo gukoresha: harimo kumenagura ibikoresho, kumenagura ibiryo ndeste nibikoresho bya muzika (reba hepfo igice " Ibikoresho bya muzika ").

Isekuru 
isekuru

Ikibanza cya Natufiya cya Raqefet (muri Isiraheli) cyagaragaje ibimenyetso byerekana ifumbire mvaruganda muri isekuru yacukuwe mu rutare .

Ubwubatsi

Mortarium y'ikilatini ibanza kwerekana inkono yayo uko yubatse, hanyuma ibiyirimo. Iri tandukaniro ryagumanye natwe kuva ijambo isekuru risobanurwa nka kontineri n'ibiyirimo . inkono isobanura uwakoze inkono yamabuye yitwa inkono hanyuma uwamena amabuye akomeye kugirango akore sima , agizwe cyane numwe mu mashyirahamwe y'ambere y'abigize umwuga, yemejwe nigitabo cyubucuruzi cya ' Étienne Boileau, cyanditswemo 1268 .

Louis Vicat, igihe yageragezaga na isekuru, yakomeje gukoresha amabuye y'icyuma hamwe n'udukoko twangiza muri ikinyejana cya XIX .  .

Isekuru 
Ikirahuri cy'ikirahure mu mufuka utwaye

Farumasi

inkono byakoreshejwe kuva mubihe byabanjirije amateka mbere cyane, kugirango bakubite imiti itandukanye ya farumasi, kugirango kandi bategure imiti. Mubihe bya kera, bari nabategura farumasi .

Nibimwe mubimenyetso bikunze kugaragara kubategurwa kw'isi.

Ibiryo

Isekuru 
"Imbyino iteye ubwoba»



(muri Koloneli ya Frey, Inkombe y'Iburengerazuba bwa Afurika muri 1890 ).
Isekuru 
Abana babiri barimo gukubita isekuru, muri kote d'ivuwari muri (1966)
Isekuru 
umuhini
Isekuru 
igezweho

Isekuru ikoreshwa mu miryango gakondo nko gusya ibinyampeke mugihe habuze urusyo, cyangwa se kubitegura neza. rero imvange y'ibirungo byavaga mu gikoni cy'Ubuhinde, nka aioli na pistou - icya nyuma gikesha izina ryacyo , cyangwa se "pistoni".

Ingoma zifite impera izengurutse cyangwa impera iringaniye. Uruziga ruzengurutse rukora neza muguhonda ibirungo cyangwa ibyatsi byari ibya aromatiya muri isekuru mu gihe impera iringaniye ikora neza mu birahuri byo gukora cocktail cyangwa kumena ibintu binini (urugero Millet). Impera iringaniye akenshi iba ifite pini byorohereza akazi mukurinda udukoko kunyerera.

ibi Ibikoresho bikomeye kandi bidakurura (urugero ibyuma bitagira umwanda, ceramike, cyangwa ikirahure) ni byiza kuko bidashiramo imyiteguro bityo bikemerera kutavanga uburyohe. Ariko, akenshi usanga bihenze cyane pe. Ku rundi ruhande, ibiti, birashobora koroha gukoresha ibyatsi bihumura neza, kuko bikunda kunyerera ku byuma bitagira umwanda cyangwa ikirahure cyoroshye cyane (reba isekuru y’Abayapani hepfo kugirango ikemure iki kibazo). Ceramike irashobora kumeneka mugihe umuti wamanutse cyangwa washize.

Mu Buyapani, isekuru nini cyane zikoreshwa mugutegura mochi . isekuru ifite ubunini busanzwe, ariko hepfo yayo ikaba ifite imirongo minini yo gusya ingano, bita suribachi ndetse na pestle surikogi . Abayapani kandi bakoresha ubwoko bwa isekuru ndende yitwa yagen, aho udukoko dusimbuzwa uruziga. Irashobora kuboneka muri manga nyinshi .

isekueu nziza iraremereye kugirango itanyerera cyangwa ngo itamanyagurika hejuru, kandi ifite impande ndende kugirango ibuze imyiteguro gusuka iyo uri kuyikora.

Imisemburo ya gakondo ya Mexico, ikozwe muri basalt, ikaba yitwa molcajetes .

Isekuru ya Maghrebian ( mehraz ) uyirebye ikozwe mubyuma; irashobora kuba ibuye mubice bimwe byicyaro. Ikoreshwa mugukubita ibirungo cyangwa gutegura pasite igizwe ni birungo na tungurusumu. isekuru ikoreshwa cyane mu biryo gakondo byo muri Maghreb.

Muri Reyiniyo, isekuru yitwa "pestle»Na pestle yitwa«kalou ".

Isekuru 
Baba Yaga, igishushanyo cya Boris Zvorykin ( muri 1872-1945 ).

Umuco

Ibikoresho bya muzika

Isekuri irashobora gukoreshwa nkigikoresho cyumuziki, igakora iterambere rishimishije rya ethnomusicology ishobora kuboneka mumiryango gakondo ya none nkurugero, muri Tuareg ya kijyambere aho isekuru yo guteka iri, nimugoroba, ikoreshwa nkibikoresho bya muzika mu kuzamuka. umwanya kandi utwikiriwe n'uruhu , . Muri Senegali, Abagore baho bakora imyitozo yibiganiro hagati ya minisiteri» .

Muri Malayita, mu birwa bya Salomo, abagabo bakora imyitozo mu matsinda yo gukubita taro muri isekuru kandi iki gikorwa kijyana n "indirimbo zihiga". Mu majyaruguru yizinga abamotari bameze nkubwato; mu majyepfo, ni umuzenguruko .

Iyi sekuru ikoreshwa mu gukora umuziki kimwe no kugira uruhare mu buryo bw'ikigereranyo mu mihango y'imvura mu Bushinwa

Imihango

Isekuru irashobora kuba ibikoresho by imihango cyangwa igice cyibikorwa bya alichemi.

Rero Hafi y’umusozi wa Hageni muri Gineya, amabuye ya kera y’amabuye aboneka mu gihuru cyangwa mu gihe bari cyo guhinga ubutaka cyangwa mu gihe cyo gusarura . Bafatwa nkibintu byera cyane kubera kubaho kwabo no kugaragara bidasanzwe , kandi bijyanye nu buzima, ubudahangarwa nuburumbuke. ibuye rizunguruka rifite uruhare mu rw'udukoko bigaragara nka umwana »Isekuru ; mu kigobe cya Huwoni isekuru birashobora gusobanurwa nkibimenyetso byi ngingo zumugabo nigitsina gore by'imana. Abaturage baho (akarere ka Morobé ariko rero n'ahandi) ntibagikora ndetse ntibazi nikoreshwa ryacyo. Amabuye ya yisekuru menshi ashushanyijeho ibishushanyo bitandukanye , akenshi usanga bifitanye isano rigaragara rya bugufi n'ibishushanyo bitatse imitwe y'amabuye. Kubera ko ubukoloni bw’ubutaka buherereye kuri metero zirenga 1 800  mu butumburuke butashobokaga kugeza nyuma y’i birayi biryoshye, hafatwa ko gukora isekuru byahagaritswe n’iki kirayi kigeze kuri  ikinyejana cya XVI. Ikoreshwa rya isekuru rishobora guhuzwa nuburyo bwo guhinga ku masoko yagizwe n’imiyoboro yo kuhira, guhera mu  kinyejana cya IV mbere ya Yesu kristo

Ubuvanganzo

Mu migani y'Abarusiya, umurozi witwa Baba Yaga agendera muri isekuru.   Catégorie:Catégorie Commons avec lien local différent sur Wikidata

Reba kandi

Ingingo zijyanye

  • isi
  • Suribachi

Bibliografiya

  • [Dubreuil 2001] Laure Dubreuil, « Études fonctionnelles du matériel de broyage en préhistoire. Recherches méthodologiques. Comment faire parler les pierres ? », Bulletin du Centre de recherche français à Jérusalem, no 9,‎ 2001, p. 9-26 (lire en ligne [sur journals.openedition.org]).

Inyandiko

Ibipimo

Reba

Tags:

Isekuru AmatekaIsekuru FarumasiIsekuru IbiryoIsekuru UmucoIsekuru Reba kandiIsekuru InyandikoIsekuru

🔥 Trending searches on Wiki Ikinyarwanda:

Umutoni Kazimbaya ShakillaUmugandaIgisiboUrushingeImihango y'ubukwe bwa kinyarwandaIcyayiBelarusiAbadiventisti b'Umunsi wa KarindwiGashyantareLeta Zunze Ubumwe z’AmerikaIgihangoIbyivugoIkirayiUrumogiAndoraIndirimbo y’igihuguNyiramunukanabiUbworozi bw'IngurubeIgihuguIgitunguru gitukuraImvubuChriss EasyIrembo GovDj nastMalesiyaMinskUbuzima bw’imyororokereOseyaniyaInzu y'akinyarwandaNdahiro II CyamatareSudaniCollège Saint AndréIntara y'amajyepfoGucura k’umugoreGisakura Tea Factory1988Ubuhinzi bw'amashuCROIX ROUGE Y'U RWANDAUbworozi bw'IheneTito RutaremaraPorutigaliUruyukiImbwaMadridImiterere y'uRwandaAmabati ya KarurumaAkarere ka MuhangaTuyizere Papi CleverEtiyopiyaKamaliza(Mutamuliza Annonciata)Mutara II RwogeraAkamaro ko kurya CocombleInkomoko y'izina ry'ikiyaga cya KivuMarie Chantal RwakazinaMackenzies RwandaUmurenge wa NyarugungaIntara z’u RwandaAkagariUbuhinzi bw'amashazaUmuganuraAbageseraLiberiyaIsezerano RishyaAfurika y’EpfoUrutare rwa KamegeriIsoko ry’Imari n’ImigabaneUruganda rw’icyayi rwa RubayaUbucuruzi bw'Urumogi mu RwandaINYAMBOIgikombe cy’Amahoro🡆 More