Splitsko-Dalmatinska Županija: Hrvatska županija

Prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km² – 4524 km² kopnenog dijela; 9576 km² morskog (30,8 % mora RH). Godine 2021. je imala 423.407 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Split
Površina	14.045 km2
Broj stanovnika (2021.)	423.407 stanovnika
Gustoća stanovništva	93,26 stan./km2
Broj gradova	16
Broj općina	39
Broj naselja	368
ISO 3166-2:HR	HR-17
Pozivni broj	+385 (0)21
Župan	Blaženko Boban (HDZ)
Dan županije	30. rujna (sv. Jeronim)
Službene stranice	https://www.dalmacija.hr/
Portal Hrvatske

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split – Zadar – Karlovac – Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split – Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti, a postoji i manja međunarodna zračna luka na otoku Braču, te letjelišta u Sinju i na otoku Hvaru.

Uglavnom prevladava sredozemna klima, u Zagori izmijenjena sredozemna, a višim predjelima sredozemna s utjecajima kontinentalne i planinske te planinska klima.

Prvi saziv županijske skupštine Splitsko-dalmatinske konstituiran je 14. travnja 1993. godine i taj dan se slavi kao Dan Županije.

 

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 93,26 stanovnika/km².

Etnički sastav 2021.: Hrvati 96,8 %, Srbi 0,8 %, Albanci 0,2 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,2 % i drugi.

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Vrlika   Baška Voda   Bol   Brela   Cista Provo   Dicmo   Dugi Rat   Dugopolje   Gradac   Hrvace   Jelsa   Klis   Lećevica   Lokvičići   Lovreć   Marina   Milna   Muć   Nerežišća   Okrug   Otok   Podbablje   Podstrana   Podgora   Postira   Prgomet   Primorski Dolac   Proložac   Pučišća   Runovići   Seget   Selca   Sućuraj   Sutivan   Šestanovac   Šolta   Tučepi   Zadvarje   Zagvozd   Zmijavci class=notpageimage| Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Gradovi	Općine
Grad Hvar Grad Imotski Grad Kaštela Grad Komiža Grad Makarska Grad Omiš Grad Sinj Grad Solin Grad Split Grad Stari Grad Grad Supetar Grad Trilj Grad Trogir Grad Vis Grad Vrgorac Grad Vrlika	Općina Baška Voda Općina Bol Općina Brela Općina Cista Provo Općina Dicmo (sjedište Kraj) Općina Dugi Rat Općina Dugopolje Općina Gradac Općina Hrvace Općina Jelsa Općina Klis Općina Lećevica Općina Lokvičići Općina Lovreć Općina Marina Općina Milna Općina Muć Općina Nerežišća Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji) Općina Otok	Općina Podbablje (sjedište Drum) Općina Podgora Općina Podstrana Općina Postira Općina Prgomet Općina Primorski Dolac Općina Proložac Općina Pučišća Općina Runovići Općina Seget (sjedište Seget Donji) Općina Selca Općina Sućuraj Općina Sutivan Općina Šestanovac Općina Šolta (sjedište Grohote) Općina Tučepi Općina Zadvarje Općina Zagvozd Općina Zmijavci

• Župan – dužnost župana obnaša Blaženko Boban koji je na lokalnim izborima 4. lipnja 2017. godine osvojio 54,19 % glasova birača kao kandidat liste HDZ.
• Županijska skupština je predstavničko tijelo građana koja donosi akte u okviru prava i dužnosti županije kao jedinice regionalne samouprave. Županijska skupština splitsko-dalmatinska ima 51 predstavnika. Od 17. lipnja 2009. godine dužnost predsjednika obnaša Petroslav Sapunar (Hrvatska građanska stranka).

Rezultati izbora za županijsku skupštinu

Najvažnija gospodarska djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Uzgajaju se ponajviše masline, Sinj je poznat po kupusu, Makarska po maslinama, Imotski po grožđu i smokvama, a Vrgorac po jagodama.

• Dioklecijanova palača, rimska carska palača iz 4. stoljeća. Na popisu UNESCO-a od 1979.
• Trogir, srednjovjekovna romanička i gotička gradska jezgra. Na popisu UNESCO-a.
• Solin, ostaci antičke Salone.
• Modra špilja, Biševo.
• Crveno jezero, kod Imotskog.
• Park prirode Biokovo.
• tvrđava Klis
• Sinjska alka
• Hvar, stara gradska jezgra.

• Nadan Vidošević (1993. – 1994.)
• Kruno Peronja (1994. – 1997.)
• Branimir Lukšić (1997. – 2003.)
• Kruno Peronja (2003. – 2005.) (drugi put)
• Ante Sanader (2005. – 2013.) (dva mandata)
• Zlatko Ževrnja (2013. – 2017.)
• Blaženko Boban (2017. – )

Dodjeljuje se svake godine na Dan Županije, blagdan sv. Jeronima (30. rujna), za životno djelo, osobne nagrade i skupne nagrade.