Safavidsko Carstvo

Safavidsko Carstvo ←   ← 1501. – 1736. →   → Zastava Grb Zemljovid Safavidskog Carstva Glavni grad • Tabriz (1501. – 1555.), • Kazvin (1555. – 1598.), • Isfahan (1598. – 1722.) Jezik/ci Azerski Perzijski Religija šijitski islam Vlada Šah  - 1501. – 1524. Ismail I. (prvi)  - 1524. – 1576. Tahmasp I.  - 1576. – 1577. Ismail II.  - 1577. – 1587. Muhamed Hodabanda  - 1587. – 1629. Abas I. Veliki  - 1629. – 1642. Safi I.  - 1642. – 1666. Abas II.  - 1666. – 1694.  - 1694. – 1722.  - 1729. – 1732.  - 1732. – 1736. Sulejman I. Sultan Husain Tahmasp II. Abas III. (zadnji) Povijest novi vijek  - Rođenje safavidske dinastije (osnivač Safi-ad-din Ardabili) 1301.  - uspostavljena 1501.  - Početak ratova protiv Osmanskog Carstva 1514.  - Invazija Hotakija 1722.  - Osvajanja Nader-šaha 1726. – 1729.  - ukinuta 1736. Površina  - 1600. 2850000 km² Valuta toman, abasi, šahi

Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti , صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri. Safavidi su vladali Iranom od 1501. do 1736. godine, a prilikom njihovog vojno-političkog vrhunca carstvo se protezalo i preko teritorija današnjeg Azerbajdžana, Armenije, Gruzije, istočnog Iraka, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana, Rusije i istočne Turske, te istočne obale Arapskog poluotoka.

Sama safavidska dinastija bila je kurdskog podrijetla, a njenim eponimskim osnivačem smatra se Safi-ad-din iz Ardabila. Stvarni utemeljitelj carstva bio je Ismail I., mladi osvajač koji je još kao tinejdžer pod svoju krunu ujedinio goleme teritorije Velikog Irana i obnovio političku homogenost iranskog stanovništva regije koje je bilo uzdrmano konstantnim turkijskim i mongolskim prodorima iz pravca Središnje Azije.

U približno dva i pol stoljeća vladavine Iranom, razdoblje safavidske dinastije ostalo je upamćeno po spektakularnim arhitektonskim ostvarenjima u njihovim prijestolnicama Tabrizu, Kazvinu i Isfahanu kao i drugim gradovima, po žestokim ratovima protiv Osmanskog Carstva na zapadu i Uzbecima na sjeveru odnosno savezništvom s Mogulskim Carstvom na istoku, po učinkovitom državnom aparatu i bankarskom sustavu, te ponovnoj uspostavi trgovačkih veza između Orijenta i Zapadnog svijeta.

Vladavina Safavida važna je i iz vjerske perspektive jer je šijitski oblik islama postao državnom religijom koja je utjecala na širu regiju odnosno opstala u Iranu do današnjeg dana. Dinastija je oslabljena zbog unutrašnjih ratova s paštunskim plemenom Hotaki, a raspuštena je prilikom osvajanja Nader-šaha koji se proglasio nasljednikom posljednjeg safavidskog vladara pri čemu je osnovao novo, Afšaridsko Carstvo.

• Iransko-turski ratovi
• Šijiti

• (engl.) Algar, Hamid. 15. prosinca 2006. Iran ix. Religions in Iran (2) Islam in Iran (2.3) Shiʿism in Iran Since the Safavids. Encyclopædia Iranica. New York
• (engl.) Marcinkowski, M. Ismail. 2005. From Isfahan to Ayutthaya Contacts Between Iran & Siam in the 17th Century. Ibex Publishers. Washington DC. ISBN 9971774917
• (engl.) Matthee, Rudi. 28. srpnja 2008. Safavid dynasty. Encyclopædia Iranica. New York
• (njem.) Roemer, Hans Robert. 1989. Persien auf dem Weg in die Neuzeit: Iranische Geschichte von 1350-1750. F. Steiner. Stuttgart. ISBN 3515051147
• (engl.) Savory, Roger. 1980. Iran Under the Safavids. Cambridge University Press. Cambridge, U.K.. ISBN 0521224837

• (engl.) Ghasemi, Shapour: Safavid Empire 1502 - 1736

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Safavidsko Carstvo