Jazd

Jedan je od najstarijih gradova svijeta, a njeguje tisućljetnu zoroastrijsku baštinu pa ga se smatra sjedištem zoroastrijske kulture. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti i njegove adobe građevine su izbjegle modernizaciji, te je sačuvao tradicionalne četvrti, kanatski sustav, tradicionalne kuće, bazare, hamame, džamije, sinagoge, zoroastrijske hramove i povijesni vrt Dolat-abad. Zbog toga je povijesni grad Jazd upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2017. godine.

Jazd (perz.) یزد
Panorama Jazda
Nadimak: Grad vjetrohvata (شهر بادگیرها Shahr-e Badgirha)
Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.900°N 54.367°E / 31.900; 54.367
Država	Iran
Pokrajina	Jazdska pokrajina
Nazvan po	Jezdegerd I.
Visina	1216 m
Stanovništvo (2006.)
- Urbano područje	486.152
Vremenska zona	IRST (UTC+3:30)
- Ljeto (DST)	IRDT (UTC+4:30)
Službena stranica www.yazd.ir
Zemljovid
Jazd class=notpageimage| Jazd na zemljovidu Irana

Grad je udaljen od Isfahana oko 175 km prema istoku i smješten je gdje se dodiruju Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut, dvije iranske pustinje. Jazd je najsušiji veliki grad u Iranu s tek oko 49 mm kiše godišnje i 23 kišna dana (od čega 11 samo u travnju), te srednjim ljetnim temperaturama često iznad 40 °C. Zime su blage s hladnim jutrima kada temperatura često pada do 0 °C.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Jazdu je živjelo 656.152 ljudi, i to 297.546 muškaraca i 285.136 žena u 168.528 obitelji. Većina stanovništva su Perzijanci koji govore starim perzijskim jazdskim narječjem, dok su ostali manjinski Azeri i Kaškajci koji govore perzijski kao drugi jezik. Većina stanovnika su muslimani, ali tu je i značajan broj zoroastrijanaca (5-10%), te velika židovska zajednica koja je u opadanju od osnutka Izraela (npr. bivši predsjednik izraela, Moše Kacav, je rođen u Jazdu).

 

Jedan od najstarijih naselja na svijetu, grad je današnje ime dobio je po sasanidskom perzijskom vladaru Jezdegerdu I. (399. – 420./421.). Kada su Arapi osvojili Perziju, mnogi zoroastrijanci su iz okolice doselili u Jazd koji je poslužio kao sigurno sklonište. Naime, plaćajući danak Jazdu je dozvoljeno da zadrži svoju vjeru, a islam je tek postupno postao dominantnom religijom u gradu. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti, a o njegovim tepisima i svili pisao je i slavni hrvatski istraživač Marko Polo koji ga je 1272. opisao kao „plemeniti grad velike trgovine”.

Jazd je u 14. stoljeću jedno kratko vrijeme služio kao prijestolnica Muzafaridske dinastije (1314. – 1393.) i 1350.-'51. godine neuspješno su ga opsjedale snage Indžujidskog (1335. – 1357.) vladara Šaik Abu Išaka. Neke od najznačajinijih građevina u Jazdu potječu iz ovog doba. Tijekom vladavine Safavida (1501. – 1736.) neki građani su odselili na rub Perzijskog carstva, u današnju afganistansku pokrajini Farah, gdje i danas žive i govore starim jazdskim narječjem. Za vrijeme Kadžarskog carstva (1785. – 1925.) Jazdom su vladavi bahtijarijski kanovi.

Stari grad Jazd
Svjetska baština – UNESCO
Država	Iran
Godina uvrštenja	2017. (41. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1544

Jazd je važno središte perzijske umjetnosti i arhitekture u blizini puta svile i puta začina. Njegove brojne adobe građevine su živo svjedočanstvo uporabe ograničenih sredstava za preživljavanje u pustinji. Grad je opskrbljivan vodom podzemnim kanatnim sustavom koji je jedan od najvećih na svijetu. Graditelji kanata iz Jazda se smatraju ponajboljima u Iranu. Kako bi se oduprijeli vrućim ljetnim danima, Jazd ima veličanstvene vjetrohvate i velike jakčale koji su služili kao hladnjaci s ledom s obližnjih planina.

Spomeničku baštinu Jazda čine i značajne zoroastrijske građevine. Toranj tišine (perz. دخمه, dahma) se nalazi u gradskoj okolici, dok je u gradu hram vatre (perz. dar-e mehr ) Ataš Behram („Vatre pobjede”) u kojemu se čuva vatra koja se održava kontinuirano od 470. god.

Gradska džamija Jazda (perz. مسجد جامع یزد‎‎ – Masdžid-e-Džāmeh Jazd) iz 12. stoljeća, izgrađena u azerskom stilu, ima neke od najljpših perzijskih mozaika i izvrsnu arhitekturu, a njezini minareti su najviši u Iranu. Novčanica od 200 rijala na stražnjoj strani ima sliku ove džamije.

•  
  Gradska džamija Jazda iz 12. st.
•  
  Zoroastrijski hram vatre Ataš Behram
•  
  Vrt Dolat-Abad
•  
  Veliki jakčal u Jazdu
•  
  Vjetrohvat u Jazdu
•  
  Kuća Lari

• Holguín   Kuba
• Homs   Sirija
• Džakarta   Indonezija
• Jászberény   Mađarska
• Nizwa   Oman

Pored toga što je Jazd povezan sa svim većim iranskim gradovima državnom iranskom željeznicom (per. شركت راه‌آهن جمهوری اسلامی ایران, RAI), u čijem je prometnom središtu, u blizini grada nalazi se zračna luka Šahid Sadugi.