Historiografija

Riječ historiografija je složenica, koja potječe iz grčkog, odakle je ušla u latinski i zatim u mnoge europske jezike (internacionalizam): grčki historia (vidi članak Historija) + grapheo (pisati).

Hrvatski enciklopedijski rječnik donosi dva značenja termina historiografija:

1. Znanost koja se bavi opsivanjem prošlosti ljudskog društva prema izgrađenoj metodi; historijska znanost.
2. term. Predznanstveno bavljenje prošlošću od Herodota do 19. stoljeća.

Danas se među hrvatskim povjesničarima riječ historiografija uglavnom koristi kao istoznačnica za "znanost o povijesti", "povijesna znanost". Povijest je prošla zbilja, koja je predmet proučavanja. U običnom jeziku obično se riječ "povijest" koristi i kao ime za znanost o povijesti. Također se za povijesnu znanost koristi riječ historija. Znastvenik koji se bavi historiografijom/historijom obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za potpuniji prikaz rasprave o terminologiji.)

Mirjana Gross uvodi precizniju terminologiju, razlikujući "historiju", "historijsku znanost" i "historiografiju".

• Svako proučavanje prošlosti je historija.
• Dio historije je historijska znanost koja nastoji spoznati dijelove prošlosti sustavno, na temelju istraživačkih standarda.
• Historiografija je pak pismeno izlaganje rezultata istraživanja, odnosno ukupnost napisanih historijskih djela.

(Suvremena historiografija, 1996, str. 18)

Stari vijek

• prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
• prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
• prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači povijesnih događaja
• Herodot iz Halikarnasa – V. st. pr. Kr. – Historia
  • 9 knjiga – putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grčko-perzijski ratovi
• Tukidid – 5. st. pr. Kr. – Peloponeski Rat
  • traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
• Tit Livije – 1. st. – Ab urbe condita
• Publije Kornelije Tacit – 1. st. – Historiae, Anales, Germani
• Amijan Marcelin – 4. st. – Rimska povijest
• prvi anali ili ljetopisi
• prvi životopisi ili biografije – Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

Srednji vijek

• teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda
• Sveti Izidor Seviljski – 6. st. – Etymologiae (crkvena povijest)
• opat Einhard – Život Karla Velikog
• Grgur iz Toursa – Povijest Franaka
• Toma Arhiđakon – 13. st. – Historia Salonitana

Novi vijek

• skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
• Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18. st.
• razvoj povijesti kao znanosti – 19. st.