Dvogled, dalekozor, dogled ili binokular je optički instrument koji se sastoji od dva identična dalekozora, po jedan za svako oko, spojena jedan kraj drugoga, što omogućava promatraču da prilikom promatranja udaljenih predmeta koristi oba oka i vidi trodimenzionalnu sliku.
Modernim je dvogledima s pomoću prizmi omogućeno skraćivanje instrumenta, pa je uporaba jednostavnija. Objektivi dvogleda su smješteni jedan pored drugog i njihova vizurna os je uperena u istu točku. Ovakav način rada omogućava promatraču da koristi oba oka prilikom promatranja udaljenih predmeta. Većina dvogleda je prilagođena nošenju u rukama iako postoje u raznim veličinama. Najmanji dvogledi se koriste za promatranje predstava, a najveći dvogled je Large Binoocular Telescope u jugoistočnoj Arizoni, Sjedinjene Američke Države. Za razliku od teleskopa ili dalekozora, dvogled daje trodimenzionalnu sliku. Kako su objektivi razmaknuti, svaki od njih daje malo drugačiju sliku što promatraču daje dojam dubine prostora.
Prvi pokušaji izrade dvogleda pojavili su se nedugo nakon konstrukcije prvih teleskopa. Prvi dvogledi su bili par galilejanskih teleskopa, to jest koristili su konveksnu leću za objektiv i konkavnu leću za okular. Galilejanski dvogled je davao uspravnu sliku, ali je patio od uskog vidnog polja i nije bilo moguće postići velika povećanja. Ovakav optički sustav se koristi kod vrlo jeftinih dvogleda, ili kod dvogleda za gledanje kazališnih predstava ili opera.
Poboljšani dvogledi s većim povećanjem konstruirani su korištenjem Keplerovog tipa teleskopa. U takvom teleskopu slika se promatra kroz pozitivnu leću, to jest okular. Nedostatak ovakve optičke konfiguragije je izokrenuta slika. Sliku se može ispraviti na više načina.
Dvogled s Porro prizmom konstruirani su sredinom 19. stoljeća, a njihov dizajn je usavršila tvrtka Zeiss. Ovakvi dvogledi koriste dvije Porro prizme u konfiguraciji oblika slova "Z". Rezultat ovakvog dizajna je dvogled sa široko razmaknutim objektivima, ali s blisko pozicioniram okularima. Prednost Porro prizmi je što skraćuju fizičku duljinu objektiva pa su dvogledi s njima kraći od žarišne duljine objektiva. Širi razmak objektiva dopridonosi bolje osjećaju dubine.
Dvogledi s roof prizmom pojavili su u drugoj polovici 19. stoljeća. Dizajnirao ih je Achille Victor Emile Daubrasse. Većina dvogleda s roof prizmom koriste ili Abbe-Koenig prizmu ili Schmidt-Pechan prizmu koje skraćuju fizičku duljinu objektiva i ispravljaju sliku. Okulari ovog tipa dvogleda su približno na istoj osi kao objektivi. Okulari s roof prizmom su kompaktniji s manje razmaknutim objektivima. Dvogledi s roof prizmom daju tamniju sliku u odnosu na one s Porro prizmom. Jedan od nedostataka su manje tolerancije pri proizvodnji što rezultira skupljom proizvodnjom i na kraju skupljim dvogledom.
Dvogledi su dizajnira za pojedine primjene. Razlika u njihovoj primjeni uzrokuje i razlike u njihovim optičkim parametrima. Ti parametri su:
This article uses material from the Wikipedia Hrvatski article Dvogled, which is released under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 license ("CC BY-SA 3.0"); additional terms may apply (view authors). Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 4.0 osim ako nije drukčije navedeno. Images, videos and audio are available under their respective licenses.
®Wikipedia is a registered trademark of the Wiki Foundation, Inc. Wiki Hrvatski (DUHOCTRUNGQUOC.VN) is an independent company and has no affiliation with Wiki Foundation.